Rijeka. Što vidjeti, karta i skrivena mjesta

Trsatska gradina stoji na stijeni sto trideset metara iznad kanjona Rječine, na mjestu koje je bilo utvrđeno još u antici, kad je ovdje bila liburnska gradina, a kasnije rimska osmatračnica nad putem prema Panoniji. Srednjovjekovni kaštel gradili su knezovi Frankopani u 13. stoljeću, a nakon što je opustio, 1826. kupio ga je austrijski general Laval Nugent, koji ga je obnovio u romantičnom slogu i u dvorištu podigao obiteljski mauzolej u obliku grčkog hrama s dorskim stupovima. Danas se u gradini održavaju koncerti i izložbe, a s bedema se vidi cijeli Kvarnerski zaljev i otok Krk. Ulaznica je jeftina, obilazak traje pola sata.

Lansirna rampa torpeda ostatak je riječke tvornice u kojoj je izumljen i proizveden prvi torpedo na svijetu. Zamisao samohodne podvodne naprave dao je 1860-ih Giovanni Luppis, umirovljeni časnik iz Rijeke, a tehničko rješenje razradio je engleski inženjer Robert Whitehead, koji je vodio riječku strojarnicu; prvi ispravni torpedo predstavljen je 1866. i ubrzo su ga kupile gotovo sve pomorske sile. Rampa uz more služila je za ispitivanje: torpedo se ispaljivao u kanal i pratio njegov put. Betonska konstrukcija na obali danas je zaštićena kao spomenik tehnike i posljednja te vrste sačuvana u svijetu. Vidi se s obalne ceste.

Kaštel Grobnik stoji na stjenovitom brijegu iznad Grobničkog polja, petnaest kilometara sjeveroistočno od Rijeke, i bio je jedno od uporišta knezova Frankopana koji su od 13. stoljeća držali Vinodol i zaleđe. Položaj je odabran zbog nadzora nad putem iz unutrašnjosti prema moru, jer je tuda prolazila roba prema riječkoj luci. Uz kaštel se veže predaja o velikoj bitki na Grobničkom polju 1242., u kojoj su, prema legendi, zaustavljene tatarske postrojbe; ta je priča stoljećima dio narodne predaje ovoga kraja. Danas su sačuvani zidovi, kula i unutarnje dvorište koje se koristi za priredbe. Do kaštela vodi cesta iz Čavala.

Zavičajni muzej Drenove uređen je u riječkom naselju Drenova, na visoravni iznad grada, i posvećen je životu ovog kraja prije nego što je postao dio Rijeke. Drenova je stoljećima bila selo koje je opskrbljivalo grad povrćem, drvom i vapnom, a stanovnici su radili u kamenolomima i vapnenicama; upravo te teme čine jezgru postava, uz poljoprivredni alat, kućne predmete, nošnju i fotografije obitelji. Izloženi su i dokumenti o školi i čitaonici, koje su mještani sami osnovali krajem 19. stoljeća. Muzej vodi lokalno društvo, prostor je malen, obilazak traje dvadesetak minuta, a radno vrijeme je ograničeno pa se dolazak najavljuje.

Turska kuća je staro kameno zdanje na obali u Kostreni, istočno od Rijeke, u nizu kuća koje su gradile pomorske obitelji ovoga kraja. Kostrena je od 18. stoljeća davala kapetane i mornare koji su plovili na jedrenjacima po Sredozemlju i preko oceana, a novac zarađen na moru ulagao se u kuće uz obalu: otuda njihova veličina, kamene terase, kapci i vrtovi s palmama, neuobičajeni za obična ribarska sela. Nazivi pojedinih kuća prenosili su se usmeno i vežu se uz priče o putovanjima i vlasnicima. Zgrada se vidi s obalne šetnice koja povezuje kostrenske uvale; unutrašnjost nije otvorena za posjet.

Rimska kuća stoji nekoliko koraka od Turske kuće, na istom potezu kostrenske obale, i pripada istom nizu starih kamenih zdanja podignutih u vrijeme kad je ovaj kraj živio od jedrenjaka. Kuće su građene po sličnom obrascu: prizemlje od velikih klesanaca s natkrivenim prolazom prema moru, kat sa stanom obitelji i vanjsko stubište uz pročelje. U prizemljima su se držali alat, mreže i roba, jer je more bilo i put i skladište. Danas su neke od tih kuća obnovljene, a neke stoje prazne i pokazuju kako se gradilo prije parobroda. Do njih vodi obalna staza koja povezuje Žurkovo s ostalim kostrenskim uvalama.

Brod Galeb sagrađen je 1938. u Genovi kao teretni brod za prijevoz banana, a u ratu je preuređen u minopolagač i potopljen kod Rijeke. Nakon vađenja i obnove postao je 1952. reprezentativni brod jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, koji je na njemu putovao u Indiju, Egipat i Veliku Britaniju i primao državnike; brod je bio pokretna rezidencija i mjesto pregovora u vrijeme nesvrstanosti. Nakon desetljeća propadanja u riječkoj luci grad ga je obnovio i uredio kao muzejski brod: obilaze se salon, kabine, kuhinja i strojarnica, uz postav o povijesti broda i tom razdoblju. Vezan je uz obalu u centru; obilazak traje sat vremena.

Nacionalni park Risnjak proglašen je 1953. i obuhvaća oko šezdeset četvornih kilometara planinskog masiva sjeverno od Rijeke, s najvišim vrhom Velikim Risnjakom od tisuću petsto dvadeset osam metara. Ime dolazi od risa, krupne mačke koja ovdje živi uz vuka i medvjeda. Park leži na granici primorske i kontinentalne klime, pa se na maloj udaljenosti izmjenjuju bukove i jelove šume, planinske livade i goli krš, a posebnost je izvor Kupe, koji izbija iz jezerca duboke zelene boje. Kroz park vodi poučna staza Leska, dugačka četiri i pol kilometra i prohodna za sve. Od Rijeke se vozi sat vremena.

Peek&Poke je privatni muzej računala u središtu Rijeke, otvoren 2007. iz zbirke koju je skupina entuzijasta godinama skupljala. Postav prikazuje razvoj osobnih računala od sedamdesetih godina do prijelaza stoljeća: kućna računala kakva su se u ovom dijelu Europe kupovala u Trstu i preko granice, prve konzole, disketni pogoni, matrični pisači i telefoni s brojčanikom. Ime dolazi od dviju naredbi programskog jezika BASIC kojima se čitalo i pisalo izravno u memoriju. Većina uređaja radi i posjetitelji ih smiju uključiti i igrati stare igre. Muzej je malen, obilazak traje četrdesetak minuta, a najzanimljiviji je onima koji su ta računala imali.

Molo longo je lukobran dug oko kilometar i sedamsto metara koji zatvara riječku luku sa strane otvorenog mora. Sagrađen je krajem 19. stoljeća, kad je Rijeka gradila modernu luku za parobrodski promet i trebala je zaštitu od valova i bure. Danas je najduža ravna šetnica u gradu i omiljeno mjesto za trčanje i večernju šetnju, jer se s njega grad vidi u cijelosti, od Kantride do Trsata, a s druge strane Kvarner s otocima. Uz molo su vezani brodovi u prolazu, a na kraju je svjetlo koje označava ulaz. Šetnja do kraja i natrag traje sat vremena; hlada nema, a za bure je izložen vjetru.

Kantrida je zapadni dio Rijeke poznat po stadionu koji leži između mora i okomite stijene nekadašnjeg kamenoloma, na položaju kakav u europskom nogometu nema usporedbe: s jedne strane tribine gleda se na Kvarner, a s druge se diže bijela kamena litica. Kamenolom je stoljećima davao građu za riječke zgrade i lukobran, a kad je iskopan, u nastaloj udolini uređeno je igralište. Uz stadion je i gradsko kupalište s bazenima i betonskim plažama na kojima se okuplja zapadni dio grada. Posljednjih godina na istom mjestu gradi se novi stadion. Do Kantride vozi gradski autobus s Korza, vožnja traje petnaestak minuta.

Trsatske stube povezuju obalu s Trsatom i imaju petsto šezdeset i jednu stepenicu koje se penju sto trideset metara uz padinu kanjona Rječine. Gradnju je 1531. započeo Petar Kružić, kapetan Klisa koji je godinama branio tvrđavu od osmanske vojske, a dao je sagraditi put kako bi hodočasnici do svetišta Majke Božje Trsatske mogli sigurno doći; po njemu stube nose ime. Uz stubište su niz kapelica s prizorima iz Marijina života, a donji dio zatvara barokni portal iz 1531. Uspon traje dvadesetak minuta i strm je, ali su stube široke i u sjeni drveća; mnogi hodočasnici i danas se penju pješice.

Tower Center Rijeka trgovački je centar na istočnom ulazu u grad, u predjelu Pećine, prepoznatljiv po visokoj poslovnoj kuli koja se vidi s većeg dijela riječkog zaljeva i jedan je od najviših objekata u ovom dijelu obale. Pod istim su krovom hipermarket, trgovine odjećom, obućom i tehnikom, restorani i kino, a u kuli su uredi. Za posjetitelje grada ovo je najbrži način da se u jednom dolasku nabavi sve što treba, jer u staroj jezgri prevladavaju male trgovine i ugostiteljski lokali. Parkiralište je natkriveno i besplatno, radno vrijeme do kasno navečer, a do centra vozi gradski autobus s Korza.

Trgovine na Korzu smještene su u prizemljima zgrada iz 19. i početka 20. stoljeća, u prostorima koji su i sagrađeni kao dućani, s visokim izlozima i kamenim doprozornicima. Na potezu od Jadranskog trga do Gradskog tornja nižu se odjeća, obuća, knjižare, optike, zlatarne i slastičarnice, a između njih su kavane s terasama koje ljeti zauzimaju sredinu ulice. Korzo je pješački pa je razgledavanje mirno, a izlozi se najbolje gledaju predvečer, kad se pale svjetla i kad grad izlazi u šetnju. Radno vrijeme je uglavnom do osam navečer, dok kavane rade dulje. Nedjeljom je dio trgovina zatvoren, a kavane su otvorene.