
Zagreb
Zagreb su dva grada naslagana na brijeg: srednjovjekovni Gornji grad Gradeca i Kaptola, gdje stoje katedrala i pločicama pokriven krov svetog Marka, i donjogradski austrougarski raster trgova, parkova i kavanskih terasa. Mjesto nose svakodnevni rituali: Dolac iznad glavnog trga svako jutro, špica na Tkalčićevoj, uspinjača koja svojih šezdeset šest metara prelazi uz punu ceremoniju.

Split
Split je izrastao unutar jedne zgrade: palača za mirovinu koju je car Dioklecijan dovršio 305. postala je grad, pa danas užad za rublje visi među rimskim stupovima, dok njegov mauzolej služi kao katedrala upravo sveca kojeg je progonio. Palača nije lokalitet s radnim vremenom, nego naseljen kvadratni kilometar uličica, i to Split dijeli od svake druge rimske ruševine na Sredozemlju.

Dubrovnik
Dubrovnik je četiri i pol stoljeća bio vlastita republika i grad se i danas tako drži: potpun prsten srednjovjekovnih zidina oko barokne mreže uglačanog kamena, sa Stradunom kao mramornom kralježnicom. Bez automobila, bez modernih zgrada unutar zidina i s vizurom kojoj od obnove nakon potresa 1667. nije trebala korekcija.

Rijeka
Rijeka je hrvatski lučki grad i svoju radničku povijest nosi otvoreno: habsburška pročelja nad lučkim dizalicama, Korzo kojim šeta cijeli grad i Trsat koji odozgo motri klanac Rječine. Godine 2020. bila je Europska prijestolnica kulture, a muzeji i pozornice iz te godine i danas su dobitak.

Zadar
Zadar sažima tri tisuće godina na poluotok koji se prijeđe za petnaest minuta: rimski forum kao igralište, okrugla crkva svetog Donata iz devetog stoljeća, mletačke zidine na UNESCO-ovoj listi, a na rivi dvije moderne ikone, Morske orgulje koje valove pretvaraju u zvuk i Pozdrav suncu pored njih. Alfred Hitchcock je ovdašnji zalazak sunca nazvao najljepšim na svijetu i grad otad živi s tim citatom.

Pula
Pula je radni grad juga Istre i upravo je to njezina draž: rimski amfiteatar stoji uz živu luku, a ne u muzejskoj četvrti. Arena iz prvog stoljeća jedina je na svijetu sa sva četiri sačuvana bočna tornja, a deset minuta hoda vodi pored Augustovog hrama, foruma i Slavoluka Sergijevaca, koji i danas služe kao trgovi i prečaci.

Makarska
Makarska leži na uskom pojasu između masiva Biokova i mora, i ta geografija je cijela priča: duga šljunčana plaža uz šetnicu, stara jezgra od dvije-tri ulice i dva kilometra visok planinski zid odmah iza krovova. Grad je središte Makarske rivijere, niza mjesta od Brela do Gradca s istim čistim morem i istim pogledom.

Hvar
Grad Hvar sabija mletački trg, španjolsku tvrđavu na brdu i najstarije pučko kazalište u Hrvatskoj u kameni amfiteatar oko svoje luke, a luka u srpnju odgovara najvećom gustoćom jahti na Jadranu. Otok iza njega najsunčanije je mjesto u zemlji, što polja lavande i vinogradi unutrašnjosti znaju stoljećima.

Rovinj
Rovinj raste ravno iz mora, stožac oker i ružičastih pročelja naslaganih do zvonika svete Eufemije, čija se bakrena svetica okreće s vjetrom. Stara jezgra bila je otok do 1763., kad je kanal zatrpan, i njezine se uličice još tako ponašaju: završavaju u moru, na užadi za rublje i na iznenadnim vizurama.

Trogir
Trogir je potpun srednjovjekovni grad na otočiću, mostom vezan uz kopno s jedne i uz Čiovo s druge strane, i dovoljno malen da UNESCO-ov upis obuhvaća jednostavno sve. Katedrala svetog Lovre čuva Radovanov portal iz 1240., najfinije romaničko klesarstvo ove obale, a tvrđava Kamerlengo zatvara rivu.

Šibenik
Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na obali, utemeljen od kraljeva, a ne od Grka ili Rimljana, i njegovo remek-djelo odražava tu crtu: katedrala svetog Jakova, građena od 1431. do 1536. u cijelosti od kamenih ploča bez ijedne grede ili opeke, nosi friz od 71 isklesane građanske glave i UNESCO-ov upis. Dvije obnovljene tvrđave, sveti Mihovil i Barone, ljeti nad krovovima prireduju koncerte.

Vodice
Vodice su pošten kupališni grad šibenske rivijere: lučko selo koje je izraslo u ljetovalište i nikad se pravilo drukčijim, s dugom šetnicom kafića, obiteljskim šljunčanim plažama s obje strane marine i ljetnom večernjom scenom koja rivu puni bez festivala. Ime dolazi od izvora slatke vode koji su nekoć opskrbljivali brodove.

Korčula
Grad Korčula riblja je kost kamenih uličica na utvrđenom ovalu, osmišljena tako da zapadna strana hvata maestral, a istočna ostaje zaklonjena od bure, srednjovjekovno urbanističko planiranje u najpraktičnijem izdanju. Grad svojata Marka Pola kao sina, i što god povjesničari rekli, mletačko lice mjesta brani tu tezu. Ljetnim večerima na pozornicu uz zidine izlazi moreška, mačevni ples koji se ovdje izvodi stoljećima.

Plitvička jezera
Plitvička jezera šesnaest su terasastih jezera povezanih slapovima, s vodom toliko zasićenom otopljenim vapnencem da sama dograđuje barijere preko kojih se prelijeva: sedrene barijere rastu u prosjeku oko 13,5 mm godišnje, pa je krajolik doslovno u izgradnji. Najstariji hrvatski nacionalni park, na UNESCO-ovoj listi od 1979., sve to provlači kilometrima drvenih staza tik nad vodom.

Opatija
Opatija je grad koji je Habsburška Monarhija izmislila za zimu. Do 1844. bila je ribarsko selo uz benediktinsku opatiju sv. Jakova, koja mu je dala ime; tada je riječki trgovac Iginio Scarpa sagradio Vilu Angiolinu, nazvao je po pokojnoj ženi i oko nje posadio park s biljkama iz cijelog Carstva.

Motovun
Motovun je gradić na brijegu koji stoji za cijelu unutarnju Istru: zidinama opasana kamena akropola nad dolinom Mirne, do koje vodi strma ulica i 1.052 stube ako ih uzmete sve, s obilaskom bedema koji na sve strane nadgleda vinograde. Ispod raste Motovunska šuma, dom bijelih i crnih tartufa koji su izgradili kuhinju regije.

Vis
Vis je daleki otok, zadnja postaja prije otvorenog mora, a njegovo dvadeseto stoljeće objašnjava mu draž: kao jugoslavenska vojna zona zatvorena strancima do 1989., u potpunosti je propustio hotelski bum i zadržao svoja dva kamena grada, Vis i Komižu, vinograde i spori ritam. Film Mamma Mia 2 ovdje je našao svoju netaknutu Grčku, što govori sve.

Omiš
Omiš leži ondje gdje se Cetina probija kroz primorske planine do mora i grad je oduvijek živio od tog klanca: najprije kao gnijezdo gusara koji su se povlačili uzvodno kamo galije nisu mogle, danas kao adrenalinska prijestolnica splitske regije. Iz gusarskih stoljeća ostale su dvije tvrđave, Mirabela nad krovovima i Starigrad visoko na stijeni.

Cavtat
Cavtat se savija oko dva pošumljena poluotoka na južnom kraju dubrovačke rivijere, lučka šetnica palmi i kafića bez stiske dvadeset minuta uz obalu. Grad stoji na grčko-rimskom Epidaurumu, a njegove dvije šetnje, oko Rata i Sustjepana, među najblažima su na ovoj obali. Na grobljanskom brijegu mauzolej obitelji Račić Ivana Meštrovića tiho je remek-djelo.

Poreč
Poreč je dvije tisuće godina sačuvao rimski raster ulica: Decumanus i dalje prolazi cijelim starogradskim poluotokom, a odmah uz njega stoji razlog UNESCO-ova upisa, Eufrazijeva bazilika iz šestog stoljeća, čiji se zlatni bizantski mozaici mjere s Ravennom. Oko te jezgre Poreč je najpotpuniji turistički stroj zapadne Istre, sa zonama Plava i Zelena Laguna prema jugu.

Karlovac
Karlovac je rođen kao tvrđava: utemeljen 1579. kao šesterokraka renesansna zvijezda protiv osmanskog prodora, a zvijezda je još tu, iscrtana parkovima na mjestu opkopa oko rastera stare jezgre. Drugi identitet grada je voda, četiri se rijeke ovdje sastaju, a Korana ljeti teče dovoljno čista za gradsku plažu.

Umag
Umag su hrvatska ulazna vrata sa zapada, prvi grad iza slovenske granice, i tu ulogu igra dobro: mala mletačka jezgra na lučkom poluotoku, duga vrpca turističke obale i najveći teniski trenutak zemlje, ATP turnir koji ovdje od 1990. puni srpanjske večeri. Sportska infrastruktura tiha je specijalnost grada, od stadionskog kompleksa do terena uz more.

Medulin
Medulin zatvara Istru na jugu: ribarsko selo izraslo u obiteljsko ljetovalište oko plitkog, otočićima posutog zaljeva, s jednim od rijetkih pješčanih poteza poluotoka na plaži Bijeca. Šetnica obilazi cijeli zaljev, a nogometni tereni i pripreme učinili su mjesto proljetnom navikom klubova iz pola Europe.

Varaždin
Varaždin je hrvatski barokni salon: desetljeće je u 18. stoljeću bio glavni grad, dok požar 1776. nije vladu vratio u Zagreb, a palače, crkve i bijeli Stari grad s opkopom iz tog zlatnog doba i danas čine pješice prohodnu jezgru. Gradsko groblje, prije stotinjak godina podrezano u zelenu arhitekturu, znamenitost je za sebe.

Krk
Grad Krk daje ime otoku koji su stari jednostavno zvali zlatnim, i oboje funkcionira kao laka opcija: otok je od 1980. mostom vezan uz kopno, a grad čuva zbijenu, zidinama opasanu jezgru rimskih i frankopanskih slojeva oko katedrale. Vrbnik preko otoka na svojoj hridi uzgaja žlahtinu, Baška na jugu drži slavni dugi šljunčani zaljev.

Nin
Nin je Hrvatska sažeta u minijaturu: prvi kraljevski grad srednjovjekovne hrvatske države sjedi na sićušnom otočiću u laguni, s kopnom vezan dvama kamenim mostovima, a crkva svetog Križa iz devetog stoljeća, od milja zvana najmanjom katedralom svijeta, stoji sama na svojoj tratini. Solana lagunu i dalje žanje na rimski način.

Rab
Grad Rab najavljuje se s četiri zvonika u nizu na uskom poluotoku, vizurom koja od srednjeg vijeka stoji za svoj otok. Tri usporedne ulice, Donja, Srednja i Gornja, provlače kamenu jezgru pored palača i park-šume Komrčar. Krajem srpnja Rapska fjera cijeli grad pretvara u srednjovjekovni sajam obrta s samostreličarima.

Novalja
Novalja živi dvostruki život. Danju je lučki gradić otoka Paga sa šljunčanim uvalama i mjesečevim krajolikom zaleđa po kojem je otok slavan; noću, u srpnju, plaža Zrće dva kilometra dalje vodi najveću hrvatsku open-air klupsku zonu. Dva se svijeta jedva dodiruju: obitelji s gradske strane rijetko primijete festivalsku publiku, koja ionako spava do podneva.

Primošten
Primošten je razglednica koja se pokaže stvarnom: starogradski stožac na nekadašnjem otočiću, u 16. stoljeću nasipom vezan uz obalu, opasan šetnicom i okrunjen crkvom svetog Jurja. Preko uvale borovi Raduče hlade glavne plaže.

Brela
Brela otvaraju Makarsku rivijeru sa sjevera i drže njezin dragulj: plažu Punta rata, bijeli šljunak pod krošnjama borova, s osamljenim Kamenom Brela u moru kao jednom od najfotografiranijih dalmatinskih stijena. Sjenovita obalna staza šest kilometara niže uvalu za uvalom.

Ravni
Ravni je jedno od najmanjih mjesta na hrvatskoj obali koje ima vlastitu stranicu u ovom atlasu: 64 stanovnika, jedna cesta, jedna trgovina i četiristo metara plaže na istočnoj obali Istre, s pogledom preko Kvarnera na Cres. Nekad su ovdje obitelji iz Labina držale ribarske kućice; danas su to apartmani na terasama iznad mora, a ljeti se broj ljudi udeseterostruči i opet ostane tiho.