Stari grad Rijeke u sat vremena: luk, toranj i okrugla katedrala

Većina posjetitelja Rijeke prošeta Korzom i misli da je vidjela stari grad. Nije: Korzo je široka poteznica 19. stoljeća, nastala kad je grad postao glavna luka ugarskog dijela Monarhije. Pravi stari grad leži iza i iznad njega, uskim ulicama do kojih se dolazi kroz prolaz ispod Gradskog tornja. Ondje se u nekoliko stotina metara slažu četiri sloja: rimska Tarsatica, srednjovjekovna jezgra, habsburški slobodna luka i mađarsko razdoblje. Šetnja traje oko sat vremena.

1. 0:00Gradski toranj, ulaz u jezgru

   Jedini sačuvani dio srednjovjekovnog gradskog ulaza: kroz njegov se prolaz s obale ulazilo u utvrđenu jezgru. Gornji dio, na kojem gradski sat stoji od 17. stoljeća, više je puta pregrađivan, posljednji put krajem 19. stoljeća. Na pročelju je habsburški dvoglavi orao, a ispod reljefne biste careva Leopolda I. i Karla VI., koje je Rijeka častila zbog pomorske usmjerenosti dvorske politike; Karlo VI. proglasio je Rijeku slobodnom lukom, čime je počeo njezin pomorski uspon.

2. 0:10Koblerov trg i rimski pod ispod stakla

   Mala popločana ploha koja je od srednjeg vijeka bila zborno mjesto i tržnica grada. Ime nosi po Giovanniju Kobleru, riječkom povjesničaru 19. stoljeća koji je napisao prvu cjelovitu povijest grada i sačuvao podatke o poslije srušenim zgradama. Ispod razine trga nađeni su ostaci rimske Tarsatice, dijelom vidljivi kroz staklene ploče u pločniku. Trg je veći dio dana u hladu.

3. 0:20Stara vrata, najstarija građevina grada

   Kameni luk iz 3. ili 4. stoljeća, ulaz u pretorij rimskog vojnog kastela Tarsatice, dijela obrambenog sustava koji je preko Kvarnera osiguravao pristup Italiji. Luk je jednostavan i bez ukrasa, složen od velikih blokova, i vidljiv je do izvorne visine jer se razina ulice gotovo nije mijenjala. Uokolo otkopani iskopi pokazuju tlocrt pretorija i termi. Stoji u uskoj uličici, slobodno dostupan u svako doba.

4. 0:30Kosi toranj i natpis iz 1377.

   Zvonik crkve Uznesenja nagnut je vidljivo prema jugu, otprilike četrdeset centimetara iz okomice. Nad ulaznim vratima uklesana je godina 1377., najstariji datirani natpis na nekoj riječkoj zgradi, a gornji dio s osmerokutnim katom dodan je u 16. i 17. stoljeću. Nagib se pripisuje slijeganju tla, jer je podloga ovdje nasip i stariji ruševni sloj, među njima i ostaci Tarsatice. Najbolje se vidi s malog trga pred crkvom.

5. 0:40Katedrala svetog Vida, monumentalna barokna rotonda

   Jedina barokna rotonda monumentalnih proporcija u Hrvatskoj, tlocrtom po uzoru na venecijansku Santa Mariju della Salute. Isusovci su gradnju započeli 1638. na mjestu male gotičke crkve, a zbog nedostatka novca radovi su se otegnuli preko stoljeća. Unutra stoji gotičko raspelo iz 13. stoljeća uz koje se veže legenda o Petru Lončariću, koji je 1296. u bijesu bacio kamen na križ, nakon čega je raspelo prokrvarilo, a zemlja progutala bacača. Katedralom je crkva postala između dva svjetska rata. Ulaz je slobodan.

6. 0:55Natrag na Korzo, palača Modello

   Sagrađena 1885. po nacrtu bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, istih koji su projektirali riječko kazalište, i to na mjestu srušenog kazališta Adamić. Ime dolazi od talijanske riječi za uzor: Rijeka je željela vlastiti uzor monumentalne gradske palače, a zgrada je isprva bila sjedište Riječke štedionice i društva Casino Patriottico; danas su u njoj Gradska knjižnica Rijeka i Circolo italiano di cultura. Ovdje se vidi razlika u jednom pogledu: iza vas je 14. stoljeće, pred vama 19.

Ako ostane vremena

Guvernerova palača stoji na uzvisini iznad luke, sagrađena između 1893. i 1896. po nacrtu mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna kao sjedište guvernera koji je Rijekom upravljao u ime ugarske vlade, jer je grad tada bio glavna luka ugarskog dijela Monarhije. Velik dio izvornog namještaja je sačuvan, a u palači je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Obilazak traje sat vremena, dakle: to je zaseban izlet, ne dodatak ovoj šetnji.

Dolazak u stari grad

Stari grad nalazi se odmah iza Korza, pa je svaka točka dolaska u Rijeku unutar pješačke udaljenosti od Gradskog tornja. Autobusni kolodvor na Trgu Žabica, uz kapucinsku crkvu, nalazi se oko 500 m zapadno od tornja duž obale. Željeznički kolodvor leži dalje na zapadu, na Krešimirovoj, oko 15 minuta hoda. Katamarani za Cres, Rab i Lošinj koriste putnički terminal na Rivi, nekoliko minuta ispod Korza. Zračna luka Rijeka nalazi se na otoku Krku, u Omišlju, oko 30 km udaljena preko krčkog mosta, s autobusnim prijevozom i taksijima na terminalu. Iz Zagreba autocestom je potrebno oko 2 sata vožnje automobilom, a autobusi voze više puta dnevno. Trst je udaljen oko 70 km zapadno, pa stari grad ujedno služi i kao usputna postaja na putu u Hrvatsku.

Gdje jesti i piti

Na samoj ruti nema restorana, stoga jedite prije ili poslije, u krugu od nekoliko minuta od Gradskog tornja. Paviljoni Gradske tržnice u Ulici Vatroslava Lisinskog, blizu kazališta, prirodno su mjesto za kasni doručak ili ručak. Ribarnica i paviljoni s proizvodima su prostori u svakodnevnoj funkciji, a male konobe u okolnim ulicama kuhaju ono što je stiglo tog jutra. Tržnica radi ujutro, pa ručak ondje treba planirati prije šetnje, a samu šetnju za popodne. Na Korzu je kavana na svakih nekoliko vrata, a lokalni je običaj sjediti vani sat vremena uz jednu kavu. Slastičarnice na istom potezu prodaju kolače na kriške. Za večeru pogledajte ulice između Korza i kazališta, ili se autobusom odvezite do Trsata, gdje terase gledaju na zaljev.

Ako imate drugi dan

Ruta obuhvaća srednjovjekovnu jezgru za sat vremena, pa ostatak centra ostaje za drugi dan. Riječki tunel počinje kraj katedrale i vodi oko 330 m ispod stare jezgre do dvorišta Osnovne škole Dolac. Iskopan je kao protuzračno sklonište na početku Drugog svjetskog rata, ulaznica za odrasle stoji 2 eura od travnja do rujna (od listopada do ožujka 1,50 eura), a u kolovozu ostaje svjež. Peek&Poke, nekoliko ulica od Korza, izlaže kućna računala izrađena između 1970. i 2000. godine. Zapadno uz Krešimirovu, četvrt Benčić okuplja Gradski muzej, Muzej moderne i suvremene umjetnosti te Dječju kuću u halama nekadašnje tvornice. U drugom smjeru Stube Petra Kružića penju se uz 561 stepenicu od Titova trga do Trsata, s gradskim autobusom natrag prema dolje kao alternativom, a Molo Longo, lukobran dug 1,7 km, ravna je šetnja za kraj dana.

Izleti iz Rijeke

Rijeka je praktična baza jer autocesta i autobusne linije voze u svim smjerovima. Opatija, 13 km zapadno, ima obalnu šetnicu Lungomare i hotele iz razdoblja austrijskog lječilišta, a onamo uz obalu vozi gradski autobus. Iza Opatije, 22 km od Rijeke, diže se Učka do vrha Vojak na 1401 m, s kamenim tornjem i pogledom na Kvarner i Istru; do njega se stiže automobilom ili dugim usponom pješice. Nacionalni park Risnjak, 35 km sjevernije u Gorskom kotaru, šumsko je i risovsko područje, a lagana staza Leska kruži od ulaza Crni Lug. Za dvorac Grobnik, 15 km sjeveroistočno iznad Grobničkog polja, potreban je automobil. Uvale i kapetanske kuće Kostrene, nekoliko kilometara istočno, dosežu se kratkom vožnjom autobusom.

Kada doći

Stari grad funkcionira u bilo kojem mjesecu jer je Rijeka grad, a njezine kavane, crkve i uličice ne zatvaraju se zimi kao otočna ljetovališta. Rijeka je među najkišovitijim gradovima u Hrvatskoj, a kiša pada u svakom godišnjem dobu, stoga ponesite nešto nepromočivo i pripazite na uglačani kamen na stepenicama. Ljeti su uličice iza Korza u sjeni veći dio dana, zbog čega je popodnevna šetnja lakša nego duž otvorene obale. Zima donosi buru, hladan i suh vjetar sa sjeveroistoka koji može obustaviti katamarane. Karnevalska sezona završava povorkom na Korzu u nedjelju prije korizme, kada je centar zatvoren za promet, a hoteli su puni. Nedjeljom popodne većina trgovina je zatvorena, a tržnica je gotova s radom.

Uobičajene pogreške

Ruta je kratka i besplatna, pa se pogreške ovdje uglavnom tiču vremena polaska i obuće. Kamen pod nogama uglačan je stoljećima uporabe i postaje sklizak kad je mokar, a uličice iznad Koblerova trga penju se kratkim nizovima stepenica. Obje crkve na ruti redovito se koriste, pa za vrijeme bogoslužja treba pričekati vani. Trsat i Guvernerova palača svaki su za sebe zaseban izlet i ne stanu unutar jednog sata, stoga ih planirajte za popodne ili sljedeći dan.

• Traženje rimskog luka u prolazu Gradskog tornja: Stara vrata stoje u uličici iza Koblerova trga, nekoliko minuta dalje.
• Vožnja do Korza: ulice oko starog grada uske su i jednosmjerne, stoga ostavite automobil na Delti ili u garaži na rubu centra.
• Dolazak nedjeljom popodne: trgovine i tržnica su zatvorene, a otvorene su samo kavane i crkve.
• Nošenje obuće s glatkim potplatom: stepenice i uličice su od uglačanog kamena i postaju skliske nakon kiše.
• Ulazak u katedralu za vrijeme bogoslužja: pričekajte da završi prije nego uđete pogledati raspelo.
• Očekivanje blagajne: nijedna postaja na ovoj ruti ne naplaćuje ulaz; samo se za Riječki tunel, ako ga dodate, plaća mala ulaznica.