Stari grad Rijeke: rimski luk, toranj iz 1377. i okrugla katedrala, sve u sat vremena

Jedini sačuvani dio srednjovjekovnog gradskog ulaza: kroz njegov se prolaz s obale ulazilo u utvrđenu jezgru. Barokni gornji dio sa satom i lukovicom dodan je u 18. stoljeću. Na pročelju je habsburški dvoglavi orao, a ispod reljefne biste careva Leopolda I. i Karla VI., koji su Rijeci dali prava slobodne luke, čime je počeo njezin pomorski uspon.

Mala popločana ploha koja je od srednjeg vijeka bila zborno mjesto i tržnica grada. Ime nosi po Giovanniju Kobleru, riječkom povjesničaru 19. stoljeća koji je napisao prvu cjelovitu povijest grada i sačuvao podatke o poslije srušenim zgradama. Ispod razine trga nađeni su ostaci rimske Tarsatice, dijelom vidljivi kroz staklene ploče u pločniku. Trg je veći dio dana u hladu.

Kameni luk iz 3. ili 4. stoljeća, ulaz u pretorij rimskog vojnog kastela Tarsatice, dijela obrambenog sustava koji je preko Kvarnera osiguravao pristup Italiji. Luk je jednostavan i bez ukrasa, složen od velikih blokova, i vidljiv je do izvorne visine jer se razina ulice gotovo nije mijenjala. Uokolo otkopani iskopi pokazuju tlocrt pretorija i termi. Stoji u uskoj uličici, slobodno dostupan u svako doba.

Zvonik crkve Uznesenja nagnut je vidljivo prema jugu, otprilike četrdeset centimetara iz okomice. Nad ulaznim vratima uklesana je godina 1377., najstariji datirani natpis na nekoj riječkoj zgradi, a gornji dio s osmerokutnim katom dodan je u 16. i 17. stoljeću. Nagib se pripisuje slijeganju tla, jer je podloga ovdje nasip i stariji ruševni sloj, među njima i ostaci Tarsatice. Najbolje se vidi s malog trga pred crkvom.

Jedina okrugla barokna crkva u Hrvatskoj, tlocrtom po uzoru na venecijansku Santa Mariju della Salute. Isusovci su gradnju započeli 1638. na mjestu male gotičke crkve, a zbog nedostatka novca radovi su se otegnuli preko stoljeća. Unutra stoji gotičko raspelo iz 13. stoljeća uz koje se veže legenda o Petru Lončariću, koji je 1296. u bijesu bacio kamen na križ, nakon čega je raspelo prokrvarilo, a zemlja progutala bacača. Katedralom je crkva postala 1969. Ulaz je slobodan.

Sagrađena 1885. po nacrtu bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, istih koji su projektirali riječko kazalište, i to za samo osam mjeseci. Ime dolazi od talijanske riječi za uzor: zgrada je trebala pokazati kako izgleda stambeno-poslovna kuća na novom, modernom Korzu, s dućanima u prizemlju, uredima iznad i stanovima na vrhu. Ovdje se vidi razlika u jednom pogledu: iza vas je 14. stoljeće, pred vama 19.