Što vidjeti u Rijeci: Korzo, Trsat i živa luka

Rijeku se često doživljava kao mjesto na kojem autobus, trajekt ili cesta mijenjaju smjer. Time se propušta bit. Njezin identitet dolazi iz kretanja: brodovi, željeznica, radnici, trgovci i nekoliko carstava ostavili su slojeve koje možeš pročitati u jednom danu. Rezultat nije uglađeno kameno ljetovalište, nego kompaktan grad s elegantnom glavnom ulicom, strmim povijesnim kvartom, jakim muzejima i industrijskom obalom koja i dalje objašnjava zašto Rijeka postoji.

Čitaj centar od Korza prema van

Korzo je jednostavna os. Počni kod Gradskog tornja, prođi iza njega prema Koblerovu trgu i ulicama Staroga grada, pa poveži katedralu svetog Vida, Stara vrata i Kosi toranj uz crkvu Uznesenja. Centar je malen, ali nemoj ga prijeći samo jednom. Rijeka se mijenja dok prolaziš između uređenih pročelja Korza, užih ulica iza njih i tržničkih paviljona uz vodu.

• Gradska tržnica: dođi ujutro zbog ribarnice, štandova i svakodnevne strane lučkoga grada.
• Guvernerova palača: najjači povijesni interijer kada želiš više od šetnje ulicama.
• Molo Longo: izađi na lukobran zbog prostora, otvorenih pogleda i pogleda natrag na cijeli grad.
• Palača šećerane i Benčić: odaberi ih ako su industrijska povijest i suvremena kultura važnije od još jedne crkve.

Daj Trsatu vlastiti dio dana

Trsat stoji iznad Rijeke i zaslužuje više od kratkog stajanja zbog pogleda. Kaštel, Svetište Majke Božje Trsatske i okolni park čine drugo središte mirnijeg ritma. Popni se stubama Petra Kružića ako želiš da uspon bude dio doživljaja; u suprotnom koristi lokalni prijevoz i sačuvaj energiju za vrh. Koristan plan je uspeti se jednim putem, a vratiti drugim, tako brdo postaje ruta, a ne prepreka.

Kiša u Rijeci nije izgubljen dan

Rijeka ima dovoljno kulture pod krovom da prihvati promjenu vremena. Odaberi jedan veći muzej, poput Pomorskog i povijesnog muzeja u Guvernerovoj palači ili Muzeja grada Rijeke u Palači šećerane, pa dodaj manji računalni muzej Peek&Poke ako želiš nešto zaigrano. Korzo ostavi za stanke između pljuskova. Natkriveni prolazi, kafići i kratke udaljenosti olakšavaju prilagodbu više nego u mjestu koje ovisi o jednom planu na otvorenom.

Praktično: složi dan u tri cjeline. Prvo Korzo i Stari grad, zatim Trsat, pa tržnica i Molo Longo uz vodu. Ako ponestane vremena, zadrži prve dvije i skrati šetnju lukobranom. Tako ostaju dvije ključne riječke perspektive: grad iz njegovih ulica i grad gledan odozgo.

Dolazak u Rijeku

Najbliža zračna luka je Zračna luka Rijeka na otoku Krku, oko 30 km od centra preko Krčkog mosta. Letovi su uglavnom sezonski, a shuttle bus dočekuje putnike po dolasku i vozi ih do autobusnog kolodvora. Zračna luka Zagreb ima znatno više veza i udaljena je oko 170 km autocestom, a Trst, Ljubljana i Pula udaljeni su do 2 sata vožnje. Međugradski autobusi dolaze na autobusni kolodvor Žabica pokraj kapucinske crkve, 5 minuta hoda od Korza. Željeznički kolodvor nalazi se zapadno od centra, a vlakovi za Zagreb sporiji su od autobusa. Jadrolinijini katamarani polaze s gradskoga gata za Rab, Novalju, Cres i Mali Lošinj, uz manje polazaka izvan ljeta. Parkiranje na ulicama u centru je zonsko i naplaćuje se, a parkiralište Tower Centra u Pećinama je natkriveno i besplatno.

Kretanje po gradu

Centar je kompaktan i većina mjesta spomenutih u ovom članku nalazi se unutar 20 minuta hoda od Gradskog tornja. Za ostalo koristite gradske autobuse Autotroleja s postaja na Rivi, obalnoj cesti iza Korza, i na Jadranskom trgu. Linija 2 povezuje centar s Trsatom, pa 561 stepenica može biti napor samo u jednom smjeru. Autobusi prema zapadu stižu do Kantride i Ploča za oko 15 minuta, a autobusi prema istoku voze do Pećina, Glavanova i Kostrene u sličnom vremenu. Kartu kupite na kiosku prije ulaska i provjerite trenutne cijene na stranici Autotroleja. Riječki tunel ispod stare gradske jezgre povezuje Dolac sa Školjićem za 5 minuta i besplatan je, a staza uz Rječinu vodi do tvornice papira Hartera za oko 20 minuta.

Galeb, Mrtvi kanal i Delta

Muzejski brod Galeb usidren je na obali u centru grada. Izgrađen u Genovi 1938. kao brod za prijevoz banana i potopljen u ratu, obnovljen je 1952. kao državni brod Josipa Broza Tita, koji je na njemu primao šefove država. Obilazak traje sat vremena i uključuje salon, kabine i strojarnicu. Nekoliko minuta istočnije nalazi se Mrtvi kanal, mirni rukavac rijeke uz koji su privezani drveni brodovi. Od 1924. do 1943. njime je prolazila državna granica, talijanska Rijeka na jednoj obali i jugoslavenski Sušak na drugoj, pa su stanovnici istoga grada svaki dan pokazivali isprave na mostu. Iza njega se nalazi Delta, nasuto zemljište na ušću rijeke koje se koristi za karnevalsku povorku, sajmove i koncerte, uz koju se nalaze skladišta Exportdrva, danas koncertna dvorana tijekom sezone.

Plaže unutar grada

Rijeka je luka, no kupati se možete već nakon kratke vožnje autobusom od Korza. Istočna obala od Sablićeva u Pećinama do uvala Kostrene niz je šljunčanih i betonskih kupališta u hladu borova, dostupnih obalnom šetnicom ili gradskim autobusom. Zapadne plaže na Kantridi i Pločama starija su javna kupališta s bazenima i stepenicama koje vode u duboku vodu, zaklonjena od bure stijenom staroga kamenoloma. Nijedna od njih nema pijesak, zbog čega voda ostaje bistra. Tuševi i bar su uobičajeni, a hlad nestaje do kasnog prijepodneva.

• Sablićevo, Pećine: šljunčane i stjenovite ploče ispod starih vila, 20 minuta hoda od centra, gotovo prazno prije podneva.
• Glavanovo, istočni rub grada: dubina raste polagano, spasilac, kabine i pristup za osobe s invaliditetom, najbolje za obitelji.
• Grčevo, prema Kostreni: duboka voda već nekoliko metara od obale, skokovi sa stijena, okrenuto jugu sa suncem do večeri.
• Ploče i Kantrida, zapad: betonska obala sa stepenicama i ljestvama, bazeni i sportski tereni, 15 minuta autobusom.
• Žurkovo, Kostrena: zaklonjena plitka uvala s marinom i restoranom, 15 minuta autobusom ili automobilom.

Izleti iz Rijeke

Park prirode Učka uzdiže se 22 km zapadno iznad Opatije, a njegov vrh Vojak na 1401 m nosi kamenu kulu s pogledom na Kvarner i preko Istre. Nacionalni park Risnjak leži 35 km sjevernije u Gorskom kotaru, sat vremena vožnje, s bukovom i jelovom šumom, krškim livadama, risom po kojem je dobio ime i izvorom Kupe u dubokom zelenom jezercu. Poučna staza Leska kod ulaza Crni Lug duga je 4,5 km i dovoljno je ravna za svakoga. Grobnički kaštel stoji 15 km sjeveroistočno iznad Grobničkog polja, frankopansko utvrđenje do kojeg se stiže cestom iz Čavla. Opatija je udaljena 13 km zapadno uz obalu, s vezom gradskim autobusom, a Krk je udaljen manje od sat vremena vožnje automobilom preko mosta.

Kada doći, mjesec po mjesec

Od sredine siječnja do pokladnog utorka karneval preuzima Korzo, s glavnom povorkom u nedjelju prije korizme i zvončarima iz sela oko Kastva, tradicijom uvrštenom na UNESCO-ov popis. Datumi se svake godine mijenjaju, a sobe se popunjavaju rano. Ožujak i travanj su svježi i često kišoviti, dobri za muzeje i za vrt Prirodoslovnog muzeja, koji je najljepši u proljeće. Svibanj, lipanj i rujan najugodniji su mjeseci, topli na kopnu, s kupanjem u moru od lipnja i malo gužve. Srpanj i kolovoz su vrući, a plaže se popunjavaju poslije podneva. Listopad i studeni najkišovitiji su mjeseci, a Rijeka je jedan od najkišovitijih gradova u Hrvatskoj. Zimi bura hladno puše s planina, a puninu njezine snage osjećaju Molo Longo i Jadranski trg.

Gdje odsjesti

Za prvi posjet odsjednite unutar 10 minuta hoda od Korza. Pješice stižete do tržnice, staroga grada, autobusnog kolodvora i Galeba, a autobusi za Trsat i plaže polaze s obale u blizini. Pećine, istočno od centra, nude vile, apartmane i plažu Sablićevo, uz Tower Centar za kupovinu i besplatno parkiranje. Trsat odgovara svima koji žele mirne večeri i pogled, uz autobus ili stepenice do grada. Kostrena i Opatija dobra su polazišta za odmor na plaži koji uključuje Rijeku kao izlet za jedan dan. Apartmani u zapadnim četvrtima oko Zameta pogodni su za dulji boravak, uz centar ZTC za svakodnevnu kupovinu.

Mjesta, jedno po jedno

Korzo

Korzo je poprimio današnji oblik u 19. stoljeću, kada su srušene srednjovjekovne gradske zidine, a na njihovu mjestu otvorena je široka ulica uz luku. Duž nje su nicale banke, kavane i trgovačke kuće glavne luke mađarskog dijela Monarhije, pa pročelja slijede bečke i budimpeštanske uzore. U sredini stoji Gradski toranj s prolazom u stari grad. Cijelom dužinom je pješačka zona. Riječani ga koriste za sve, od jutarnje kave do večernje šetnje, a tijekom karnevala on je glavna pozornica. Terase kavana rade cijele godine, pa je to mjesto za sjedenje i zimi, kada bura čini lukobran neugodnim.

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Kazalište je otvoreno 1885. i jedna je od građevina bečkog dvojca Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, koji su projektirali nekoliko desetaka kazališta diljem srednje Europe. Rijeka je tada bila dovoljno bogata da ga izgradi za 18 mjeseci, s električnom rasvjetom već od prve večeri. Stropne slike u gledalištu izradila je skupina mladih bečkih slikara, a jedan od njih bio je Gustav Klimt na početku karijere. Zgrada je nazvana po Ivanu Zajcu, skladatelju rođenom u Rijeci 1832., autoru opere Nikola Šubić Zrinski. Predstave se održavaju tijekom cijele sezone, a ulaznica za jednu od njih najlakši je način ulaska. Inače se zgrada razgledava po dogovoru. Nalazi se pokraj tržničkih paviljona.

Gradski toranj

Gradski toranj jedini je sačuvani dio srednjovjekovnog ulaza u Rijeku. Kroz njegov prolaz ljudi su nekoć ulazili s obale u grad okružen zidinama, a tu funkciju obavlja i danas, vodeći u uličice oko katedrale i Nagnutog tornja. Sadašnji izgled potječe iz 18. stoljeća, kada je dodan barokni gornji kat sa satom i lukovičastom kapom. Na pročelju se nalazi habsburški dvoglavi orao, a ispod njega reljefna poprsja careva Leopolda I. i Karla VI. Oni su Rijeci dodijelili povlastice slobodne luke, čime je započeo uspon grada kao luke. Toranj se za penjanje otvara samo povremeno, pa dan ne treba planirati oko toga.

Stara vrata, rimski luk

Stara vrata, poznata i kao Rimski luk, najstarija su sačuvana građevina u Rijeci. Riječ je o jednostavnom kamenom luku iz 3. ili 4. stoljeća, izgrađenom od velikih blokova bez ukrasa, koji je nekoć bio ulaz u pretorij, zapovjedno središte rimskog utvrđenja Tarsatica. Utvrda je čuvala prilaz Italiji preko Kvarnera. Razina ulice od tada se gotovo nije promijenila, pa se luk vidi u punoj izvornoj visini. Iskopine pokraj njega pokazuju tlocrt pretorija i termi. Vrata stoje u uskoj uličici nekoliko koraka od Nagnutog tornja. Ulaz je slobodan u svako doba dana.

Riječki nagnuti toranj

Nagnuti toranj zvonik je crkve Uznesenja Marijina, a nagib je stvaran: oko 40 cm od okomice, prema jugu. Iznad ulaznih vrata uklesana je godina 1377., najstariji datirani natpis na bilo kojoj zgradi u gradu. Gornji dio s osmerokutnim katom dodan je kasnije, u 16. i 17. stoljeću. Nagib potječe od tla, koje čine nasip i stariji ostaci, među njima i ostatci rimske Tarsatice. Toranj stoji u prolazu između uskih kuća, pa se ondje ne može dovoljno odmaknuti da bi se nagib procijenio. Umjesto toga poslužite se malim trgom ispred crkve, gdje se nagib ističe na liniji krova.

Katedrala svetog Vida

Sveti Vid jedina je okrugla barokna crkva u Hrvatskoj, a njezin tlocrt slijedi uzor bazilike Santa Maria della Salute u Veneciji. Isusovci su je počeli graditi 1638. na mjestu manje gotičke crkve, a zbog nedostatka novca radovi su se odužili više od stoljeća. Unutra visi gotičko raspelo iz 13. stoljeća, vezano uz priču o Petru Lončariću, koji je 1296. u bijesu bacio kamen na raspelo. Raspelo je prokrvarilo, zemlja ga je progutala, a grad tu scenu prepričava sve do danas. Crkva je katedralom postala tek 1969. Nalazi se iznad Korza, do nje vode stube kroz stari grad, a ulaz je besplatan.

Riječki tunel

Riječki tunel iskopan je na početku Drugog svjetskog rata kao sklonište za civile, budući da je luka bila meta zračnih napada. Hodnik je dug oko 330 m i prolazi ispod starog grada, a tijekom uzbuna u njemu je moglo stajati nekoliko tisuća ljudi. Nakon rata bio je zatvoren desetljećima. Godine 2019. očišćen je, osvijetljen i otvoren za prolaznike. Unutra je hladno i vlažno, sa zidovima od golog kamena, a prostor se koristi i za izložbe. U vruć dan to je najhladnije mjesto u gradu, pa ponesite lagani sloj odjeće. Ulaz Dolac nalazi se nekoliko koraka ispod katedrale.

Guvernerova palača

Guvernerova palača izgrađena je između 1893. i 1896. prema projektu mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna, kao sjedište guvernera koji je u ime mađarske vlade upravljao Rijekom. Stoji na uzvišenju iznad luke, s vrtom i svečanim stubištem, a prostorije su opremljene namještajem, zidnim oblogama i lusterima naručenim posebno za zgradu. Velik dio tog izvornog uređenja sačuvan je, pa unutrašnjost vrijedi jednako kao i izlošci. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja ispunjava prostorije modelima brodova, navigacijskim instrumentima i zbirkom o riječkom brodarstvu. Za razgled računajte sat vremena. Prije odlaska svratite na terasu, s koje se vidi cijela luka.

Prirodoslovni muzej Rijeka

Prirodoslovni muzej osnovan je 1876. i jedan je od najstarijih te vrste u Hrvatskoj. Smješten je u vili iz 19. stoljeća pokraj Guvernerove palače, unutar botaničkog vrta u kojem raste više od 2.000 vrsta mediteranskog i primorskog bilja, razvrstanih prema staništima. Postav je posvećen Jadranu. Zbirka morskih pasa i raža jedna je od najvažnijih u ovom dijelu Europe, a oko nje su školjkaši, koralji i ribe sjevernog Jadrana. U prizemlju se u akvariju nalaze žive vrste. Multimedijski centar objašnjava geologiju Kvarnera. Za muzej i vrt zajedno treba sat vremena.

Trsatska gradina

Trsatska gradina stoji na stijeni 130 m iznad kanjona Rječine, na mjestu utvrđenom još od antike: najprije liburnska gradina, potom rimska motrilja nad cestom prema Panoniji. Frankopanski knezovi izgradili su srednjovjekovni grad u 13. stoljeću. Nakon što je ostao napušten, austrijski general Laval Nugent otkupio ga je 1826., obnovio u romantičarskom stilu i u dvorištu podigao obiteljski mauzolej oblikovan kao grčki hram s dorskim stupovima. Danas se u njemu održavaju koncerti i izložbe. S bedema se vidi cijeli Kvarnerski zaljev i otok Krk. Ulaznica je jeftina, a obilazak traje 30 minuta, pa ostaje vremena i za obližnje svetište.

Svetište Gospe Trsatske

Svetište Gospe Trsatske najstarije je marijansko hodočasničko mjesto na sjevernom Jadranu. Prema predaji, na ovom je mjestu od 1291. do 1294. stajala nazaretska kućica prije nego što je prenesena u Loreto. Kad su Trsaćani ostali bez nje, papa Urban V. poslao im je 1367. sliku Bogorodice, koja se i danas štuje na glavnom oltaru. Franjevci čuvaju crkvu i samostan uz nju od 1453. Potražite zavjetnu kapelu, gdje visi stotine mornarskih zavjetnih darova: slike brodova u oluji i modeli jedrenjaka, koje su ostavili mornari zahvaljujući za spašeni život. Riječ je o crkvi u kojoj se i danas moli, pa se odjenite u skladu s tim.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

Muzej moderne i suvremene umjetnosti osnovan je 1948., a danas djeluje u obnovljenoj tvorničkoj hali u sklopu Benčića, s visokim stropovima i čeličnim nosačima, gdje su se nekoć izrađivali brodski motori. Zbirka broji tisuće djela hrvatskih i stranih umjetnika od početka 20. stoljeća nadalje, s naglaskom na slikarstvu, grafici, fotografiji i novim medijima, a najjača je za razdoblje nakon 1950. Budući da je hala vrlo prostrana, izložbe se često grade kao instalacije koje zauzimaju cijeli pod. Za razgled računajte sat vremena. Ulaznica vrijedi i za druge muzeje u sklopu Benčića, pa je iskoristite i za Gradski muzej u obližnjoj Šećerani.

Lansirna stanica torpeda

Lansirna stanica torpeda ono je što je ostalo od tvornice u kojoj je izumljen i izrađen prvi torpedo na svijetu. Giovanni Luppis, umirovljeni časnik iz Rijeke, iznio je ideju samohodnog podvodnog oružja nakon 1860., a engleski inženjer Robert Whitehead, koji je vodio riječku strojarnicu, pretvorio ju je u funkcionalnu napravu. Prvi torpedo predstavljen je 1866., a ratne mornarice diljem svijeta ubrzo su ga počele nabavljati. Rampa na obali služila je kao ispitna postaja, s koje su torpedi ispaljivani u kanal. Betonska građevina zaštićena je kao tehnički spomenik, posljednji te vrste na svijetu. Vidi se s obalne ceste zapadno od luke, na putu prema Kantridi.