Primošten: stari grad na otočiću, plaža Raduča i vinogradi Babića

Primošten leži na Jadranskoj magistrali između Šibenika, 25 km sjevernije, i Trogira, 30 km južnije; s autoceste A1 izađite na izlazu Šibenik i pratite obalu, od splitske zračne luke vožnja je oko 45 minuta. Stari grad stoji na nekadašnjem otočiću. Oko 1480. pučani Prhova, Široka i Kruševa sklonili su se ovamo pred osmanskim upadima i osnovali novo naselje kao pribježište. Pod imenom Primošten prvi se put spominje 1564., kad je prema kopnu već bio zaštićen obrambenim zidom i s kopnom povezan pokretnim drvenim mostom; ime dolazi od glagola primostiti. Početkom 20. stoljeća most je već bio zamijenjen nasipom. Obrambeni plan je ostao: uličice dovoljno uske da se brane, kuće zbijene jedna uz drugu, svaki prolaz vodi ili do crkve ili do mora.

Stari grad: vrata, spirala, crkva, groblje

Uđite pješice kroz gradska vrata na kraju nasipa, jedina vrata koja je Primošten ikad imao, s lukom od klesanog kamena i pragom istrošenim generacijama koje su kroz njega sve pronosile. Zatim pustite uspon da vas vodi: uličice se spiralno penju do crkve Svetog Jurja. Prvu crkvu na vrhu otočića izbjeglice su sagradile 1485. Današnja velika crkva dograđena je 1760. i posvećena 11. svibnja, o čemu svjedoči spomen-ploča pokraj glavnog ulaza; prva crkva ostala je kao sakristija. Iznutra je dalmatinski jednostavna, s baroknim oltarima koji planu na večernjem suncu. Njezina prava vrijednost je položaj: crkva stoji na najvišoj točki otočića, a oko nje, kako je red na dalmatinskim otocima, leži groblje, bijeli nadgrobni spomenici s pogledom na pučinu. Zvuči čudno, ali groblje uz Svetog Jurja jedno je od najspokojnijih mjesta srednje Dalmacije. Spustite se drugom stranom na rivu; krug traje pola sata, a zastajanja ga rastežu u cijelu večer. Najljepši pogled na otočić nije s njega nego s plaže Raduča ili s brda Gaj, kad se u sumrak upale svjetla.

Riva u zavjetrini nasipa predvorje je grada: ribarice i izletnički brodovi uz kamene mulove, red konoba i kafića s terasama do gradskih vrata, štandovi s voćem i suvenirima prijepodne, korzo navečer. Odavde polaze izletnički brodovi za lagunu Krknjaši, Šibenik i skrivene uvale; karte kupite dan ranije. Oko starog grada vodi šetnica uz more od jedva kilometra, uvijek s kamenim kućama s jedne i pučinom s druge strane, s poravnatim stijenama i ljestvama u more, klupama pod borovima i tamarisima: to je jutarnje kupanje mještana i gradska alternativa plažama, osvijetljena i ugodna i noću.

Dvije plaže zvane Raduča

Velika Raduča glavna je plaža i stalni stanovnik popisa najljepših jadranskih: dug šljunčani luk na borovu poluotoku čije krošnje silaze do obale, prirodni hlad korak od mora, postupno i prozirno dno, ležaljke i tuševi gdje treba, barovi uz šetnicu, a s mora najbolji pogled na stari grad, koji izgleda kao maketa. Deset minuta hoda od centra šetnicom uz more, parkiralište iznad. U srpnju i kolovozu jutro je zlato, do deset je vaša. Mala Raduča, odmah uz nju i okrenuta prema starom gradu, ima isti bijeli šljunak s upola manje ručnika, zavjetrinu koja more drži mirnim kad puše maestral i kadar koji kupanje pretvara u razglednicu: otočić koji se diže iz mora sa zvonikom. Kupajte se na Velikoj prijepodne, pogled uzmite na Maloj poslije.

Babić na Bucavcu: kameno saće

Južno od grada padine iznad mora na Bucavcu izbrazdane su tisućama malih suhozidnih pregrada u pravilnu mrežu, saće koje su generacije gradile golim rukama, vadeći kamen da bi između zidova stala šaka crvene zemlje i loza babića. Krajolik je zaštićen kao kulturno dobro i kandidat za svjetsku baštinu, a lokalna priča rado ističe da je fotografija ovih vinograda jednom predstavljala hrvatsku ustrajnost i u New Yorku. Škrti kamen daje malo grožđa, ali gusto i moćno vino, pa primoštenski tamni babić spada među najcjenjenije u Dalmaciji; kušaonice u gradu i konobe uokolo toče ga s pogledom na padine s kojih je došao. Najbolji pogled na saće pruža se s ceste prema Kremiku i s vidikovaca iznad uvale; prošećite stazama između pregrada ako želite, ali ne penjite se na zidove i ne razgrađujte ih, svaki je kamen položen rukom. Sam Kremik, deset minuta vožnje ili sat hoda obalnom stazom, marina je u dubokoj uvali zaštićenoj od svakog vjetra, s lozom koja se penje iza jarbola.

Gaj: kip s najširim pogledom

Na brdu Gaj iznad grada stoji kip Gospe od Loreta, posvećen 2017., vidljiv s mora i s obalne ceste, čiji mozaični plašt danju hvata sunce. Gore vode uređena cesta i pješačka staza s odmorištima; uspon iz grada je pola sata lagane šetnje kroz makiju, ili se vozi do parkirališta ispod vrha. Nagrada je najširi pogled u okolici: stari grad na otočiću kao na dlanu, Raduča s borovima, kameno saće vinograda prema jugu i otoci šibenskog arhipelaga koji se slažu u sve bljeđe plavetnilo. Dođite sat prije sumraka, kad se upale svjetla starog grada.