Što vidjeti u Trogiru: Radovanov portal, Kamerlengo i Čiovo

Trogir leži na otočiću između kopna i Čiova, povezan mostovima na oba kraja, i u tome je cijeli trik mjesta. Ništa se nije moglo širiti, pa se sve gradilo u ono što je već postojalo. Grci s Isse osnovali su ga u trećem stoljeću prije Krista kao Tragurion, Rim, Venecija i Austrija dodali su svaki svoj sloj, a UNESCO je rezultat 1997. uvrstio među najbolje očuvane romaničko-gotičke gradske cjeline srednje Europe. Uz to je pet kilometara od splitske zračne luke, što ga čini najlakšom prvom ili posljednjom noći u Dalmaciji.

Portal je razlog dolaska

Majstor Radovan isklesao je zapadni portal katedrale svetog Lovre 1240. godine i to je najvažnije djelo romaničkog kiparstva u zemlji. Posveti mu petnaest minuta prije nego uđeš. Lavovi u podnožju nose likove Adama i Eve, lukovi iznad prolaze kroz mjesece u godini kao poljski radovi, prizori lova i Kristovo rođenje, a dubina obrade mijenja se s položajem sunca. Unutra je kapela blaženog Ivana cjelovit renesansni interijer, a na zvonik se može popeti zbog pogleda na krovove i kanal.

• Grupe s brodova stižu iz Splita kasnije prijepodne. Prije devet i poslije osamnaest sati stara jezgra opet pripada stanovnicima.
• Ne ulazi automobilom u staru jezgru, prolaznog prometa nema. Parkiraj na kopnenoj strani ili na Čiovu i prijeđi pješice.
• Utvrda Kamerlengo uglavnom je prazna ljuska, a ulaznicom kupuješ šetnju bedemima i pogled, ne unutrašnjost.
• Do Modre lagune kod Krknjaša dolazi se brodom s rive, otprilike četrdeset minuta u jednom smjeru, a more opravdava vožnju.

Ostatak grada na otočiću

Oko trga pred katedralom stoje gradska lođa sa satom, nasuprot palača Cipiko iz 15. stoljeća i vijećnica sa svojim dvorištem. Benediktinski samostan svetog Nikole čuva reljef Kairosa, grčki prikaz boga prolaznog trenutka, koji je lako promašiti i pogleda se za pet minuta. Zatim prošeći južnom rivom do Kamerlenga na zapadnom vrhu, prijeđi most na Čiovo i za dvije si minute izvan gužve, s pogledom na grad s morske strane.

Pola dana pokriva grad kako treba. Cijeli dan ima smisla ako dodaš Čiovo, bilo plaže u Okrugu i Slatinama, bilo brod do Modre lagune. Kao baza pobjeđuje Split za svakoga tko želi mirno spavati i za trideset minuta autobusom ili brodom biti u palači, a blizina zračne luke znači da nijedan transfer ne traje dulje od deset minuta.

Jedan dan u Trogiru, postaja po postaja

1. 09:00Kroz sjeverna gradska vrata

   Renesansna vrata glavni su ulaz s kopna, nekoć dostupan preko drvenog pokretnog mosta nad opkopom. Iznad njih stoji gradski zaštitnik, blaženi Ivan Trogirski, s rukom podignutom nad svima koji prolaze.

2. 09:20Radovanov portal i mjeseci u godini

   Stanite pred njega prije ulaska i dajte mu petnaest minuta umjesto jedne. Adam i Eva stoje na dvama lavovima; oko njih je dvanaest mjeseci u godini isklesano kao posao koji je svaki tražio. Unutra je renesansna kapela blaženog Ivana, a uspon na zvonik daje vam cijeli otok.

3. 10:30Loggia, gdje su suci sudili na otvorenom

   Jedan široki luk preko trga od katedrale. Sudilo se ovdje pod otvorenim nebom, a kamena klupa još pokazuje gdje su optuženi stajali. Iza je reljef Pravde Nikole Firentinca, uz konjanika dodanog tridesetih godina.

4. 11:00Palača Ćipiko i drveni pijetao

   Mletačko-gotički prozori Andrije Alešija i Nikole Firentinca, izrađeni za obitelj koja je vodila zlatno doba grada. Nad vratima stoji drveni pijetao, uzet s turske galije u Lepantskoj bici.

5. 12:00Kamerlengo i zidine nad kanalom

   Venecija ju je sagradila u 15. stoljeću da drži luku, nekoć povezanu zidinama s okruglom kulom svetog Marka. Prošećite bedemima zbog pogleda prema Čiovu. Ljeti unutrašnjost bez krova nakon mraka postaje pozornica na otvorenom, drugi razlog da ostanete navečer.

6. 14:00Preko mosta na Čiovo

   Južni most vodi vas s otoka i iz gužve u pet minuta. Čiovo ima obalne uličice, konobe i šljunčane uvale, a sredina mosta najbolje je mjesto za pogled natrag na grad koji ste upravo napustili.

7. 19:00Riva, kad odu dnevni brodovi

   Riva je pozornica s koje se vidi cijeli otok, a nakon šest opet pripada gradu. Uzmite stol, gledajte brodove kako prelaze kanal i ostanite zbog svjetla na kamenu.

Dolazak i parkiranje

Autobusni kolodvor nalazi se na kopnu, sjeverno od gradskih vrata, pokraj tržnice. Linija za Split vozi uz obalu kroz Kaštela, svakih pola sata, a ljeti i češće, a ondje staju i autobusi prema Šibeniku i Zadru. Ljeti s Rive za Split plovi putnički brod s pristajanjem u Slatinama na Čiovu, sporiji od autobusa, ali s pogledom na Kaštelanski zaljev cijelim putem. Parkirališta uz autobusni kolodvor i odmah preko mosta na Čiovu pune se do kasnog jutra u srpnju i kolovozu, stoga dođite rano ili ostavite auto u smještaju. Nautičari vežu brodove u marini Baotić, na obali između Segeta i grada.

Plaže na Čiovu i na kopnu

Stari grad nema plažu. Najbliže kupanje nalazi se preko mosta na Čiovu, čija sjeverna obala gleda na kopno preko uskog kanala, pa je more mirno, a uvale su male i šljunčane: Saldun i Rožac leže zapadno od mosta, Miševac i Kava istočno od njega, prema Slatinama. Južna obala otvorena je prema pučini, s bistrijim morem i više vjetra. Na kopnu se Medena proteže gotovo 2 km duž obale, zapadno prema Segetu, a Pantan leži istočno od grada, gdje slatka voda izvire u močvari pokraj mlina iz 16. stoljeća i njegove obrambene kule. Sve su plaže šljunčane ili kamenite, stoga ponesite obuću za kupanje.

Manje znamenitosti izvan trga

Kad se obiđe trg, uličice kriju desetak manjih znamenitosti, a većinu se može vidjeti besplatno, s ulice. Sjeverna gradska vrata renesansni su luk iz 17. stoljeća s blaženim Ivanom, gradskim zaštitnikom, u niši iznad. Na sjeverozapadnom uglu stoji kula svetog Marka, okrugla i niska, podignuta u drugoj polovici 15. stoljeća kako bi zajedno s Kamerlengom zatvarala zapadni prilaz, a most na Čiovo jedino je mjesto odakle se oba utvrđenja vide u istom kadru. U parku uz zapadni rub nalazi se Marmontova glorijeta, mali kupolasti paviljon na kamenim stupovima, izgrađen za francuske vlasti početkom 19. stoljeća.

• Crkva svetog Sebastijana, podignuta na glavnom trgu 1476. godine kao zavjet nakon kuge, sa statuama u nišama renesansnog pročelja.
• Kula Vitturi u južnim uličicama, utvrđena stambena kula plemićke obitelji sa skladištem u prizemlju i stambenim prostorijama na katu.
• Palača Garagnin-Fanfogna u sjevernom dijelu jezgre, nastala spajanjem starijih kuća u 18. i 19. stoljeću, danas Gradski muzej.
• Crkva i samostan svetog Dominika uz južnu obalu, iz 14. stoljeća, jedna visoka lađa pod otvorenim krovištem i jednostavna unutrašnjost.
• Ribarnica u natkrivenoj kamenoj dvorani sjeverno od jezgre, pokraj gradske tržnice, otvorena od ranog jutra do prodaje noćnog ulova.

Izleti trajektom i pješice

Drvenik Veli otok je zapadno od Trogira, površine oko 12 četvornih kilometara, s oko 100 stanovnika, bez izvora, pa se život temelji na cisternama, maslinama i ribi. Iz Trogira plovi trajekt, no vožnji je malo, stoga prije ukrcaja provjerite povratak. U unutrašnjosti prijevoj Malačka prelazi greben Kozjaka sjeverno od Kaštela na oko 400 m i otvara put za pješačenje duž grebena, gdje gotovo nema hlada, stoga ponesite vodu i krenite rano. Seget Donji, 2 km zapadno, čuva dio zidina koje je podigao protiv gusara u 16. stoljeću, a Arbanija, 3 km duž sjeverne obale Čiova, ima samostan Svetog Križa, koji su 1432. podigli dominikanci pristigli s doseljenicima iz Albanije.

Gdje odsjesti

Unutar starog grada spavate u kamenoj kući u uličici preuskoj za automobil: prtljagu nosite pješice od parkirališta, a sobe iznad Rive čuju barove do kasno u noć. Mastrinka, odmah preko mosta na Čiovu, nudi pogled na cijeli stari grad preko kanala s balkona, supermarket Ribola za svakodnevne namirnice i kratku šetnju do grada. Okrug Gornji je za sve koji žele prvo plažu, a tek onda grad. Arbanija i Slatine na sjevernoj obali mirniji su izbor, a Slatine imaju ljetno pristajanje broda za Split. Seget Donji i hotelska zona Medena leže 2 km zapadno na kopnu, s promenadom i dugom plažom.

Znamenitosti, jedna po jedna

Katedrala svetog Lovre

Gradnja je trajala od 13. do 17. stoljeća, pa je katedrala u koju ulazite građena više od 400 godina prema jednom nacrtu. Radovan je potpisao svoj portal, što je rijetkost za srednjovjekovnog graditelja i dio razloga zašto se njegovo ime sačuvalo do danas. Unutra se nalazi kapela blaženog Ivana Trogirskog, djelo Nikole Firentinca iz 15. stoljeća, s nizom kipova koji stoje u nišama uzduž zidova. Zvonik je visok 47 m, građen kroz nekoliko stoljeća, a uspon vodi uskim stubama, pa na zavojima usporite i propustite one koji silaze. S vrha se pod vama pruža pogled na cijeli otok.

Gradska loža

Loža je podignuta u 15. stoljeću kao gradska otvorena sudnica. Ovdje se javno sudilo, a odluke gradske uprave čitale su se svima koji su stajali na trgu. Otvorena je s 3 strane pod krovom, a kameni stol za kojim su sjedili suci još je na svome mjestu. Na zidu iza njega nalazi se reljef Pravde Nikole Firentinca, postavljen upravo tako da ga suci nisu mogli izbjeći pogledom. U 20. stoljeću dodan je reljef bana Petra Berislavića, djelo Ivana Meštrovića. Loža je uvijek dostupna, a u podne njezin krov daje jedinu hladovinu na trgu.

Palača Cipiko

Nasuprot katedrale stoji palača obitelji Cipiko, najmoćnije obitelji trogirskog 15. stoljeća. Bili su plemići, brodovlasnici i humanisti. Koriolan Cipiko plovio je u mletačkim pomorskim pohodima i o njima napisao izvještaj na latinskom, a ovdje je čuvao knjižnicu i zbirku antičkih natpisa. Pročelje spaja gotički dio, s triforom na gornjem katu, i renesansni rad Andrije Alešija i Nikole Firentinca, istih majstora koji su preko puta radili na katedrali. U dvorištu se i danas čuva kljun galije zarobljene u pomorskoj bitci. Palaču se vidi s trga, a dio unutrašnjosti povremeno se otvara za izložbe.

Trogirska gradska vijećnica

Gradska vijećnica zatvara jednu stranu trga i u njoj se gradska uprava Trogira nalazi još od srednjeg vijeka. Sadašnja zgrada podignuta je u 15. stoljeću, a pročelje je posljednji put obnovljeno u 19. stoljeću. Ono što je vrijedno vremena nalazi se unutra: unutarnje dvorište s kamenim stubištem, otvoreni arkadni trijem i grbovi gradskih knezova uzidani u zid, jedan pored drugoga. Ovakva dvorišta bila su radni prostor, a dio gradskih poslova obavljao se na otvorenom. Vijeće ovdje i danas radi, pa je dvorište otvoreno tijekom uredovnog vremena. Ulaz je besplatan, a ništa se od toga ne može naslutiti s trga.

Benediktinski samostan svetog Nikole

Samostan svetog Nikole osnovan je 1064. godine i nijedna druga zajednica u Trogiru nije ostala na istom mjestu tako dugo. Stoji na antičkim temeljima, a upravo se tako otkrio i reljef Kairosa: 1928. godine pronađen je uzidan u zid, gdje je stoljećima služio kao obični kamen. Kairos je krilati mladić u trku, s pramenom kose na čelu i obrijanim zatiljkom. Sestre ovdje i danas žive i vode zbirku sakralne umjetnosti oko reljefa: srednjovjekovne rukopise, liturgijsko posuđe, slike i kamene fragmente iz najranijih godina samostana. Ulaznica je jeftina, a potrebna je skromna odjeća. Obilazak traje oko pola sata.

Južna gradska vrata

Južna vrata bila su gradska vrata prema moru, izlaz do brodova i mjesta gdje se prodavala riba. Potječu iz 16. stoljeća i namjerno su jednostavna: luk s klesanim okvirom bez ukrasa, jer su služila svakodnevnom prometu i nikad nisu bila zamišljena za pokazivanje. Iznad prolaza postavljen je grb, a sa strane se naziru ostaci zidina koje su nekoć opasivale cijeli otok. Danas se vrata otvaraju izravno na rivu i njezine palme. Prolaz je uzak i natkriven, što ljeti daje trenutak hladovine, a odatle je glavni trg udaljen 2 minute prema sjeveru uskim uličicama.

Tvrđava Kamerlengo

Kamerlengo je izgrađen između 1420. i 1437. godine, u prvim godinama nakon što je Trogir prešao pod vlast Venecije. Ime dolazi od camerlenga, mletačkog dužnosnika koji je vodio gradske financije i živio unutra, pa je tvrđava služila i kao ured i kao utvrda s posadom. Tlocrt je nepravilan četverokut s kulom na svakom uglu i jednom visokom okruglom kulom na strani prema moru, a zidine su postavljene pod kutom kako bi nadzirale ulaz u luku i prolaz prema Čiovu. Ljeti unutrašnjost služi kao pozornica na otvorenom za koncerte i filmske projekcije, pa provjerite program. Ulaznica je jeftina. S kule se pruža pogled na cijelu staru jezgru i kanal koji vodi prema istoku, prema Splitu.

Trogirska ribarnica

Ribarnica stoji pokraj gradske tržnice na sjevernom rubu grada, a zgrada je građena upravo za tu namjenu: kameni pultovi, otvorene strane radi propuha i odvodi u podu, jer je riba prije hladnjaka trebala hlad i tekuću vodu. Ulov dolazi iz kaštelanskog i splitskog zaljeva te s otvorenog mora oko Šolte i Drvenika: srdela, inćun, oslić, orada, brancin, škrpina i lignja, a povremeno i škampi. Cijene se mijenjaju iz dana u dan, a ponedjeljkom je izbor manji. Prodavači će očistiti ribu ako ih zamolite. Ribarnica radi samo ujutro, a najbolji izbor je odmah nakon otvaranja.

Trogirska tržnica suvenira

Štandovi i trgovine sa suvenirima okupljeni su kod Sjevernih gradskih vrata i uzduž poteza prema tržnici, kuda ulazi većina posjetitelja. Ponuda je standardna za dalmatinske gradove: magneti, razglednice, majice, morska sol, lavanda, sapuni, nakit i tekstil. Ono što doista dolazi iz ovoga kraja jest maslinovo ulje s okolnih polja, med, začinsko bilje i predmeti od bračkog kamena iz klesarskih radionica, jer klesarstvo u Trogiru seže do majstora koji su klesali katedralu. Ako kupujete ulje, pitajte iz koje je uljare i od koje berbe. Kod kamena pitajte tko ga je izradio. Cijene su više nego u zaleđu, a najlakše se razgledava predvečer, kad dnevne skupine odu.

Čiovski most

Prijelaz na ovome mjestu postoji stoljećima, najprije trajekt i čamci, a zatim most. Kanal je toliko uzak da se s njega mogu razaznati detalji na suprotnoj obali, a ipak je gradu bio važan jer je jezgru odvajao od kopna iza nje i olakšavao obranu. Sadašnji most je nizak i ima pokretni dio koji propušta plovila. Ljeti se otvara prema rasporedu, promet nakratko staje i ljudi se okupljaju gledati. Njime prolazi svaki automobil koji ide prema čiovskim plažama, pa je u srpnju i kolovozu kolona stalna. Pješice ga prijeđete za minutu, a sa sredine se odjednom vidi cijela Riva.

Plaža Rožac

Rožac je uvala na sjevernoj obali Čiova, uz cestu prema Okrugu, i služi kao plaža kampa koji ovdje radi već desetljećima. Obala je šljunčana, dijelom betonirana, s postupnim ulazom u more, a borovi iza nje posađeni su kad je kamp otvoren, pa hlada ima čak i u podne. Kopno s druge strane kanala štiti more, pa ono ostaje mirno gotovo cijelo ljeto i plitko uz obalu, zbog čega ovamo dolaze obitelji. Na raspolaganju su tuševi, bar i ležaljke za najam, a u kampu je i trgovina. Iz Trogira je to 10 minuta vožnje preko mosta. Parkiralište je uz cestu i ljeti se puni prije podneva.

Plaža Pantan

Pantan leži istočno od grada, oko 10 minuta biciklom ili automobilom od jezgre, na mjestu gdje podzemna voda izbija na površinu i stvara močvaru, stanište rijetko na ovoj obali. Zbog stalne slatke vode ovdje je od 16. stoljeća radio mlin, a utvrđena kula koja ga je branila od gusara sačuvana je i obnovljena. Močvara je zaštićena kao ornitološki rezervat. U trstiku gnijezde i odmaraju se ptice selice, među njima čaplje i patke, a u vodi žive endemske ribe, pa ponesite dalekozor ako ga imate. Na rubu rezervata nalazi se šljunčana plaža okrenuta prema otvorenom moru, mirnija od plaža bliže gradu.

Plava laguna Krknjaši

Laguna leži između Drvenika Velog i 2 mala otočića koji je zatvaraju s jugozapada. Dno je pješčano, svijetlo i plitko, pa more poprima svijetlu boju koja se rijetko viđa na ovom dijelu Jadrana, a upravo zbog te boje ovamo dolaze izletnički brodovi iz Trogira i Splita. Stižu kasnije ujutro. Plivanje je ovdje pogodno za djecu, jer se može zagaziti daleko, a struje nema. Konoba na Krknjašima radi u sezoni, a inače su otočići nenaseljeni, pa ponesite vodu i nešto za hlad. Dolazi se organiziranim izletom ili vlastitim brodom. Laguna je najmirnija rano ujutro, prije nego što uplove prvi brodovi.