Povratak u Hrvatsku: što država plaća i što smo naučili

U petak, 30. listopada 2026., ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić u Münchenu predstavlja vladine programe za povratnike. Predavanje s raspravom nosi naslov „Hrvati izvan Republike Hrvatske kao demografski potencijal“ i počinje u 19:15 u Velikoj dvorani Hrvatske katoličke župe München na adresi Schwanthalerstraße 96. Domaćini su župa, Akademski krug i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Münchenu, javlja HRT Glas Hrvatske.

Večer je namijenjena Hrvaticama i Hrvatima u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj koji razmišljaju o povratku. Da biste došli pripremljeni, programe s iznosima i uvjetima prikupili smo sa stranica ministarstava, Porezne uprave i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U drugom dijelu pišemo što smo sami doživjeli od ožujka 2026. dok gradimo tvrtku u Zagrebu.

Programi za 2026. na jednom mjestu

Najveća pogodnost je porezna: povratnik koji se zaposli u Hrvatskoj pet godina je oslobođen poreza na dohodak od plaće. Uz to HZZ daje potpore onima koji se samozapošljavaju, a Zagreb ima vlastiti program za startupe. Svi podaci vrijede na dan 27. listopada 2026.

U praksi odlučuju dva uvjeta. Porezno oslobođenje traži da je odlazak iz Hrvatske bio prijavljen MUP-u ili da osoba nikad nije imala prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a vrijedi za plaću iz radnog odnosa. Za Biram Hrvatsku povratnici prijavljuju prebivalište u Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2025. i prije pokretanja posla prijavljuju se u evidenciju nezaposlenih; obje potpore HZZ-a mogu se kombinirati, a Biram Hrvatsku koristi se jednom po osobi. Detalji su na stranicama HZZ-a za Biram Hrvatsku i potporu za samozapošljavanje te kod Porezne uprave.

Potomci iseljenika bez hrvatskog državljanstva boravak reguliraju uz potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva: privremeni boravak odobrava se do dvije godine s mogućnošću produženja, a nakon tri godine moguć je stalni boravak. Prema ministarstvu i njima je dostupna mjera Biram Hrvatsku. Ministarstvo dodjeljuje i stipendije za učenje hrvatskoga jezika u Hrvatskoj.

Jamac i bjanko zadužnica: bez jamca u Hrvatskoj nema 7.000 €

Jedan uvjet stoji u dijelu o sredstvima osiguranja i lako ga je previdjeti: HZZ isplaćuje Biram Hrvatsku i potporu za samozapošljavanje tek uz bjanko zadužnicu koju potvrđuje javni bilježnik. Zadužnica mora stići u HZZ najkasnije 8 dana nakon potpisa ugovora o potpori i glasiti na veći iznos od potpore, a trošak javnog bilježnika snosi korisnik. Ako korisnik ne ispuni uvjete, primjerice zato što zatvori posao prije isteka 24 mjeseca, HZZ smije zadužnicu podnijeti na naplatu bez posebne obavijesti. Tako piše u uvjetima mjere Biram Hrvatsku i u tipskom ugovoru za potporu za samozapošljavanje.

Uz korisnika zadužnicu potpisuje barem jedan jamac platac. Prema uvjetima HZZ-a za 2026. jamac mora biti hrvatski državljanin s prebivalištem u Hrvatskoj; kod mjere Biram Hrvatsku dovoljno je i boravište. Kod obrta ili drugog oblika koji nije trgovačko društvo uvjeti izričito traže drugu fizičku osobu: sebe se ne može upisati kao jamca. Kod j.d.o.o. ili d.o.o. uvjeti HZZ-a kao jamce navode članove društva i osobe ovlaštene za zastupanje, a za njih vrijedi isti uvjet.

Na naš upit HZZ je odgovorio da jamac mora biti prijavljen i živjeti u Hrvatskoj te biti zaposlen i osiguran, i da to vrijedi i za potporu za samozapošljavanje do 15.000 €. Zaposlenje jamca nije tako navedeno u objavljenim uvjetima; prije pokretanja posla provjerite u svom područnom uredu HZZ-a koje dokaze traže za jamca.

Što to znači za povratnike: tko se sam doseli u Hrvatsku i ovdje nikoga ne poznaje, za obrt bez jamca neće dobiti 7.000 €. Najjednostavnije je vratiti se u dvoje ili imati obitelj u Hrvatskoj, primjerice roditelje, braću i sestre ili partnera s hrvatskim državljanstvom koji ovdje žive i rade. Može li osnivač j.d.o.o. s jednim članom biti jedini jamac, provjerite unaprijed u HZZ-u.

Za povratnike koji se zaposle HZZ nam je na upit spomenuo 3.500 € uz redovnu plaću. U objavljenim uvjetima za 2026. taj iznos postoji u mjeri Biram Hrvatsku za samozaposlene koji se unutar Hrvatske presele iz razvijenijeg u slabije razvijeno područje; isplatu za zaposlene povratnike ondje nismo pronašli. Točan uvjet provjerite u HZZ-u; za zaposlene je sigurno petogodišnje porezno oslobođenje.

Koje djelatnosti država najviše potiče na početku

Potpora HZZ-a za samozapošljavanje pokazuje kamo država usmjerava nove tvrtke. Najviši razred dobivaju obrt i industrija. Za povratnike iz turizma to znači da početni kapital dolazi iz mjere Biram Hrvatsku, zajma ili vlastite ušteđevine, jer su smještaj i ugostiteljstvo izvan ove potpore.

• Obrt, graditeljstvo, metalska industrija i strojogradnja (NKD C 25 do 33, F): do 15.000 €
• IT i telekomunikacije (K) te prerađivačka industrija od hrane do kemije (C 10 do 24): do 10.000 €
• Zdravstvo i socijalna skrb (R), obrazovanje (Q), stručne i savjetodavne djelatnosti (N), umjetnost i kultura (S): do 7.000 €
• Izvan potpore: smještaj i ugostiteljstvo (I), trgovina (G), prijevoz (H), poslovanje nekretninama (M), poljoprivreda (A)

Kod plaća djelatnost čini razliku. U kolovozu 2026. prosjek je prema Državnom zavodu za statistiku iznosio 1.543 € neto, a polovica zaposlenih imala je 1.336 € ili manje. U zdravstvu je prosjek u lipnju bio 2.154 € neto, u restoranima, kafićima i barovima u kolovozu 1.140 € (više o plaćama u Hrvatskoj).

Iskustvo izdavača: sedam mjeseci osnivanja tvrtke u Zagrebu

Ovaj dio je osoban. Croatia Atlas piše Kristijan Bezjak, koji iz Njemačke donosi dugogodišnje iskustvo u informatici, zdravstvu i omladinskom nogometu te je u Zagrebu izgradio vlastitu tvrtku. U ožujku 2026. registrirali smo obrt, a u rujnu je uslijedio GEARSTACK j.d.o.o., oboje sa sjedištem u Zagrebu. Danas smo dva osnivača i jedan član tima.

Tržište rada u IT-u u Zagrebu doživjeli smo kao vrlo konkurentno. Iz toga smo napravili odluku i izgradili vlastitu tvrtku: softver za sport i svakodnevicu, razvijen u Zagrebu, prodaje se u cijeloj EU. Evo što je išlo dobro, a što je trajalo.

Što ide u prilog Hrvatskoj

• Dva pravna oblika u jednoj godini: obrt je dobar za početak, j.d.o.o. za ulagače i programe poput ZICER-a, koji traže trgovačko društvo.
• Iz Zagreba dosežemo cijelo tržište EU. Naše aplikacije i web-stranice su aktivne: aplikacija za usporedbu cijena Pinezi od listopada na Google Playu i App Storeu, Gearstack Health od srpnja 2026. u App Storeu i ova stranica.
• Otvoreni podaci otvaraju vrata: od 15. svibnja 2025. trgovci moraju objavljivati cjenike. Na tome je izgrađen Pinezi.
• Živa startup scena: Zagreb ima ZICER, gradski program s intenzitetom potpore od 100 %, te akceleratore i mreže poslovnih anđela. Prijavili smo se na hrvatske programe i čekamo odluke.

Što traži vrijeme i strpljenje

• Međunarodne platforme i hrvatski registri: prebacivanje našeg Apple računa za razvojne programere s fizičke osobe na tvrtku trajalo je od 4. kolovoza do 7. listopada 2026. Apple je dugo tražio izvadak iz sudskog registra, a obrt se vodi u obrtnom registru. Naši hrvatski dokumenti trebali su engleski prijevod.
• Pravila potpora u detalje: HAMAG je odbio naš zahtjev za mikro zajam zbog pravila od 30 %. Većinski vlasnik mladog poduzeća u drugim subjektima smije imati najviše 30 %, a naš j.d.o.o. u cijelosti je u vlasništvu osnivača.
• Rokovi: potpora HZZ-a za samozapošljavanje za 2026. zaprimala se do 30. rujna. Tko se vraća u jesen, planira prema uvjetima za sljedeću godinu.
• Plaće pripadaju u svaki plan povratka. Zaposlenima petogodišnje porezno oslobođenje nadoknađuje dio razlike u neto plaći.

Što to znači za povratnike

• Dokazati odsutnost: za porezno oslobođenje računaju se najmanje dvije godine odsutnosti prijavljene MUP-u. Provjerite svoje podatke o prebivalištu prije preseljenja.
• Planirati redoslijed: za Biram Hrvatsku najprije prijaviti prebivalište u Hrvatskoj, zatim se prijaviti HZZ-u, a tek onda pokrenuti posao.
• Rano odabrati pravni oblik: tko cilja na ulagače ili ZICER, osniva j.d.o.o. ili d.o.o.; tko želi zajam HAMAG-a, prije toga provjerava pravilo od 30 %.
• Predvidjeti prijevode: izvadci iz registra na engleskom štede tjedne kod Applea, Googlea i drugih međunarodnih partnera.
• Ponijeti pitanja: rasprava 30. listopada u Münchenu prilika je da ministarstvo pitate o vlastitom slučaju.