Kestenijada u Hrvatskoj Kostajnici: miris kestena nad Unom

Svakog listopada kestenjari u Hrvatskoj Kostajnici postavljaju svoje bubnjeve uz Unu. Tri dana, od petka do nedjelje, Kestenijada ispunjava staru gradsku jezgru štandovima, dimom i glazbom. Organizira je Grad Hrvatska Kostajnica zajedno s Turističkom zajednicom područja Banovina-Pounje. Prva službena Kestenijada održana je 1997. godine, a ona 2026. bila je 29. po redu. Grad je ime dobio po kestenu, a kestenove šume prekrivaju brda oko njega. Službeni dokumenti za svako izdanje objavljuju se na gradskoj stranici Kestenijade.

Kestenijada u kratkim crtama

Kestenijada 2027.

Datum Kestenijade 2027. još nije poznat. Dana 20. listopada 2026. ni gradska stranica Kestenijade ni novosti Turističke zajednice područja Banovina-Pounje nisu navodile izdanje 2027. Posljednjih godina datum se objavljivao krajem ljeta. Odluka gradonačelnika o Kestenijadi 2026. objavljena je u kolovozu 2026., a turistička zajednica otvorila je javni poziv za izlagače 28. kolovoza.

Posljednja četiri izdanja slijedila su isti obrazac: tri dana od petka do nedjelje u prvoj polovici listopada. Riječ je o prošlim datumima, navedenima samo kao obrazac:

• 2023.: od petka 6. do nedjelje 8. listopada, 26. izdanje
• 2024.: od petka 4. do nedjelje 6. listopada, 27. izdanje
• 2025.: od petka 10. do nedjelje 12. listopada, 28. izdanje
• 2026.: od petka 9. do nedjelje 11. listopada, 29. izdanje

Službeni datum za 2027. prvo će se pojaviti na gradskoj stranici Kestenijade i na stranici turističke zajednice tzpbp.hr.

Grad koji nosi ime kestena

Hrvatska Kostajnica grad je s oko 1.950 stanovnika na hrvatskoj obali Une, oko 95 km cestom jugoistočno od Zagreba. Ime dolazi od riječi kostanj, starog naziva za kesten. Prvi se put spominje u kupoprodajnom ugovoru iz 1240. godine. Od 1541. gradom su vladali Zrinski. Osmanlije su ga osvojile 1556. i držale do 1688. Nakon toga do 1871. pripadao je Vojnoj krajini. Una je i danas granica, sada s Bosnom i Hercegovinom. Grad je bio okupiran u ratu od 1991. do 1995., a potres u prosincu 2020. ponovno ga je oštetio.

Manifestacija je izrasla iz pećnice jedne žene. Baka Jela, najpoznatija kostajnička kestenjarka, pekla je kestene kod crkve svetog Nikole. Punila je papirnate fišeke generacijama školaraca. Prva službena Kestenijada uslijedila je 1997. godine.

Što se događa tijekom tri dana

Glavni izvođači mijenjaju se svake godine. Okosnica programa vraća se svakog listopada:

• Sajam: obrtnici i domaći proizvođači ispunjavaju glavni trg i ulice stare jezgre, od malih obiteljskih gospodarstava do poznatih robnih marki.
• Srednjovjekovni sajam: vitezovi, ratnici i kovači preuzimaju dvorište Starog grada Zrinski i prikazuju život u doba osmanskih napada.
• Folklor: kulturno-umjetnička društva iz cijele Hrvatske nastupaju na glavnoj pozornici tijekom popodneva.
• Večernji koncerti: hrvatski pjevači i sastavi svake večeri nastupaju pod središnjim šatorom.
• Kultura: likovna izložba s više od 100 radova, predstavljanja knjiga i zbirki poezije te zborovi.
• Djeca: lunapark, napuhanci i trampolini, jahanje ponija te livada s konjima, magarcima, kozama i ovcama između Starog grada i Une.
• Šetnje: vodiči od crkve svetog Ante Padovanskog vode posjetitelje na Djed, šumovito brdo iznad grada.

Brošura iz 2024., posljednji cjeloviti program koji je Grad objavio, pokazuje uobičajeni ritam. Likovna izložba otvorena je u petak u 17:00. U 18:00 slijedilo je službeno otvorenje na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, u 19:30 osvijetljene su zidine Starog grada, a u 20:30 počeo je glavni koncert. Subota je trajala od eko sajma u 10:00 i mimohoda u 13:00 do konjičke i vatrene predstave kraj Starog grada od 18:00, uz koncerte u 20:00 i 22:00. U nedjelju je u 14:00 prošla parada starih vozila, a koncerti u 17:00 i 19:00 zatvorili su manifestaciju.

Gdje je što u gradu

Manifestacija ispunjava ravnu staru jezgru između Une i brda Djed, i sve je na kratkoj pješačkoj udaljenosti. Na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, glavnom trgu s gradskom upravom, stoje drveni štandovi i šatori ugostitelja. Štandovi se nižu Ulicom Vladimira Nazora i Ulicom Davorina Trstenjaka. Još štandova, kestenjara i kombija s hranom stoji na šetalištu uz rijeku, Šetalištu dr. Franje Tuđmana. Plato bivšeg autobusnog kolodvora služi kao gastro zona. Ulica Krešimira Hajdića vodi do Starog grada Zrinski na samoj vodi. Grad za svako izdanje dodjeljuje mjesta za pečenje kestena.

Kesteni, štandovi i hrana

Pečeni kesteni srce su cijelog vikenda. Stižu vrući iz dagara, bubnjastih pećnica, u papirnatom fišeku. Gule se prstima u hodu. Štandovi prodaju ono što daju šume i gospodarstva uz Unu: pire od kestena i kolače, namaze od kestena i lješnjaka, med, domaću tjesteninu, rakiju i vino. Topla hrana je kontinentalna: grah s kobasicom, jela s roštilja i janjetina s ražnja. Godine 2023. domaćini su ispekli 150 janjaca, a turistička zajednica izbrojila je gotovo deset tisuća posjetitelja.

• Sirovi kesteni prodaju se na kilograme; prije pečenja kod kuće svaki zarežite u obliku križa, inače će puknuti.
• Sirove kestene čuvajte u hladnjaku i potrošite ih u dva tjedna, jer se brzo suše.
• Ako letite kući izvan EU-a, provjerite pravila svoje zemlje za sirove orašaste plodove i biljne proizvode; staklenke meda i boce obično lakše putuju.
• Nedjelja je najmirniji dan za kupnju kestena u vrećama bez čekanja u redu.

Kako doći automobilom i vlakom

Automobilom iz Zagreba ima oko 95 km. Vozi se autocestom A11 prema Sisku, zatim državnom cestom D30 kroz Petrinju do graničnog prijelaza u Hrvatskoj Kostajnici. Vožnja traje oko sat i pol. Sisak je udaljen oko 40 km, Petrinja 35 km. Stanje na cestama i čekanja na granici objavljuje HAK.

Grad za vrijeme manifestacije uvodi posebnu regulaciju prometa. U zonama manifestacije zabranjeno je parkiranje, a Tekijska ulica i Ulica Davorina Trstenjaka zatvaraju se za promet. Autobusi parkiraju na autobusnom kolodvoru u Ulici Antuna Pavičića ili kod Srednje škole Ivana Trnskog u Ulici hrvatskih branitelja. Osobni automobili ostaju na rubu centra, gdje to dopuštaju znakovi, a posjetitelji dalje idu pješice.

Redoviti vlakovi HŽPP-a voze od Zagreba do Hrvatske Kostajnice oko 1 sat i 40 minuta, a od Siska 45 do 50 minuta. Kolodvor je oko 2,5 km sjeverozapadno od glavnog trga, pola sata pješice. Za vikend Kestenijade turistička zajednica i HŽ Putnički prijevoz organizirali su Kesten cug, posebni izletnički vlak iz Zagreba, uz autobus do centra. Godine 2026. zadnji redoviti vlak za Zagreb krenuo je u 19:31, prije večernjih koncerata. Za glavni koncert treba automobil ili smještaj u blizini.

Prelazak u Bosansku Kostajnicu

Una je granica s Bosnom i Hercegovinom. Prijelaz je odmah uz staru jezgru, a Bosanska Kostajnica leži na drugoj obali. Riječ je o vanjskoj schengenskoj granici, pa obje strane provjeravaju isprave u oba smjera. Građani EU-a putuju s važećom osobnom iskaznicom ili putovnicom; hrvatske osobne moraju biti izdane nakon 1. siječnja 2003. Svi ostali trebaju putovnicu koja vrijedi najmanje tri mjeseca nakon planiranog izlaska iz schengenskog prostora i izdana je u posljednjih deset godina.

Posjetitelji izvan EU-a bilježe se u sustavu ulaska/izlaska EU-a pri izlasku iz Hrvatske i povratku; pojedinosti donosi naš vodič za ETIAS i EES. Bosna i Hercegovina koristi konvertibilnu marku, fiksiranu na 1,95583 marke za euro. Automobili s hrvatskim, EU ili britanskim tablicama ne trebaju zelenu kartu. Bosna i Hercegovina je izvan roaminga EU-a. Gosti koji noće na bosanskoj strani moraju biti prijavljeni policiji u roku od 72 sata, što hoteli obično obave. Naš vodič za vožnju opisuje prelazak granice automobilom.

Gdje prenoćiti

Hrvatska Kostajnica ima tek nekoliko privatnih soba i apartmana, a za vikend Kestenijade brzo se popune. Sisak, udaljen oko 40 km, ima hotele i vlakove za Zagreb. Sela Lonjskog polja, poput Čigoča i Krapja, nude seoske kuće za odmor u tradicijskim drvenim kućama. Zagreb je dobra baza za jednodnevni izlet: krenuti nakon doručka, do štandova stići do kasnog jutra i vratiti se nakon večernjeg koncerta. Sobe u Bosanskoj Kostajnici preko mosta još su jedna mogućnost, uz graničnu kontrolu u oba smjera.

U okolici Kostajnice

Djed, šumovito brdo iznad grada, ima poučnu stazu i najljepši pogled na Kostajnicu i dolinu Une. Crkva svetog Ante Padovanskog i franjevački samostan u njegovu podnožju građeni su od 1729. do 1756. Ruševine Zrina, utvrde po kojoj su Zrinski dobili ime, stoje na šumovitom brežuljku oko 25 km jugozapadno od grada.

Nizvodno cesta D47 prati Unu do Hrvatske Dubice, oko 27 km istočno, i dalje do Jasenovca, gdje se Una ulijeva u Savu. Spomen-područje Jasenovac obilježava najveći koncentracijski logor ustaške države u ratu, s memorijalnim muzejom i betonskim Cvijetom Bogdana Bogdanovića. Udaljeno je oko 40 km od Kostajnice. Muzej je od ožujka do studenoga otvoren od ponedjeljka do subote od 9:00 do 17:00, a ulaz je besplatan. Iz Jasenovca autocestom A3 do Zagreba ima oko sat i četvrt vožnje.

Praktični savjeti

• Listopad na Banovini je kontinentalni: hladna, često maglovita jutra uz rijeku, blaga poslijepodneva i česta kiša. Dobro dođu jakna i obuća za mokru travu oko Starog grada. Naš vodič za vrijeme u listopadu donosi uobičajene temperature za kontinentalnu Hrvatsku.
• Regulacija prometa počinje u petak prijepodne; tko u subotu stigne rano, parkira bliže centru.
• Satnica pozornice stiže kasno. Godine 2024. program je predstavljen u Zagrebu 23. rujna, jedanaest dana prije manifestacije; 2026. turistička zajednica objavila ga je 7. listopada. Prvo se pojavljuje na tzpbp.hr i Facebook stranici zajednice.
• Kod kestenjara i na štandovima gospodarstava najbolje se plaća sitnim novčanicama i kovanicama.
• S malom djecom najmirniji su kutci livada kraj Starog grada sa životinjama i jahanjem ponija te igralište na nogometnom terenu.

Osvrt na Kestenijadu 2026.

Dvadeset i deveta Kestenijada trajala je od petka 9. do nedjelje 11. listopada 2026. Odluka gradonačelnika iz kolovoza 2026. odredila je datume, lokacije, radno vrijeme i regulaciju prometa. Kesteni su se pekli na osam odobrenih mjesta: na glavnom trgu, u Ulici Davorina Trstenjaka, na tri mjesta uz šetalište i na tri u Ulici Vladimira Nazora. Prostor ispred ruševne crkve svetog Nikole Grad je te godine ostavio slobodnim od štandova.

U petak je nastupila Stela Rade, u subotu Matija Cvek, a u nedjelju Tamburaški sastav Fijaker. Lunapark Grine donio je autiće, ljuljačku brod, bungee trampoline i, novost te godine, mehaničku arenu. Vođene šetnje na Djed krenule su u subotu u 11:00 i 14:00 te u nedjelju u 11:00, a kraj Restorana Djed održane su izviđačke igre za djecu. Turistička zajednica objavila je program 7. listopada.

U subotu i nedjelju Kesten cug krenuo je sa Zagreb Glavnog kolodvora u 8:00, stao u Buzinu, Velikoj Gorici, Lekeniku i Sisku, stigao u 9:41 i krenuo natrag u 17:08. Odrasli su iz Zagreba ili Velike Gorice platili 8 €, iz Lekenika, Siska ili Sunje 6 €, a djeca od 7 do 12 godina 4 €. Redovna jednosmjerna karta iz Zagreba stajala je 6,79 €. Obiteljska gospodarstva i tradicijski obrti platili su pola komercijalne naknade: 100 € za štand od dva metra na glavnom trgu.