Je li Hrvatska najsigurnija zemlja u Europi? Što kažu brojke za 2026.

Prema jednom važnom mjerilu, jest. Kad je Eurostat posljednji put pitao kućanstva diljem Europske unije jesu li kriminal, nasilje ili vandalizam problem ondje gdje žive, a bilo je to 2023., samo je 1,4 posto ljudi u Hrvatskoj odgovorilo potvrdno. Bio je to najmanji udio od svih 27 država članica, daleko ispod prosjeka EU-a od 10 posto, njemačkih 10,7 posto ili austrijskih 7 posto. Nasilni kriminal usmjeren prema posjetiteljima rijedak je, a u ožujku 2026. Hrvatska je zatvorila i posljednje poglavlje jedne stare brige kad se proglasila zemljom bez mina.

To ne znači da je zemlja bez rizika, a šire svjetske ljestvice suzdržanije su od naslova. Ovaj vodič objašnjava što brojke zapravo mjere, na kakav kriminal posjetitelj može naići, zašto je cesta veća opasnost od bilo kojeg džepara i koje brojeve trebate spremiti prije dolaska.

Što mjere brojke Eurostata

Podatak potječe iz EU-SILC-a, velike ankete o dohotku i životnim uvjetima koju svaka država članica provodi s istim pitanjima. Anketa ne broji prijave policiji, nego stanovnike pita jesu li kriminal, nasilje ili vandalizam problem u njihovu kraju, što je blizu onoga što posjetitelj primijeti kad se u ponoć pješice vraća u apartman. S 1,4 posto Hrvatska je bila znatno ispred sljedećih na ljestvici, Litve s 2,7 posto i Poljske s 2,8 posto. Na drugom kraju tablice bile su Francuska s 14,7, Nizozemska sa 16,7 i Grčka s 20,9 posto.

Odgovor u anketi koliko je statistika, toliko je i dojam, a mirna ulica u dalmatinskom selu nije isto što i prepun splitski trg u srpnju. No razlika je velika i nije jednokratna: u istoj anketi iz 2019. Hrvatska je bila na 2,7 posto, naspram prosjeka EU-a od 11 posto.

Gdje je Hrvatska na Global Peace Indexu

Global Peace Index 2026 (Globalni indeks mira), koji objavljuje Institut za ekonomiju i mir, svrstava Hrvatsku na 23. mjesto od 163 zemlje, s ocjenom 1,619. Island je prvi, Švicarska treća, Slovenija četvrta, a Austrija šesta. Indeks je mnogo širi od uličnog kriminala: objedinjuje 23 pokazatelja, od stope ubojstava i vjerojatnosti nasilnih prosvjeda do vojnih izdataka, uvoza oružja i odnosa sa susjednim zemljama. Dobro prolaze zemlje bez vojske ili s dugom tradicijom neutralnosti, pa se zato zemlja na ulici može činiti vrlo sigurnom, a da pritom nije na samom vrhu.

Iskren odgovor na pitanje iz naslova zato ima dva dijela. Ako „najsigurnija“ znači najmanje kriminala koji stanovnici primjećuju oko svojih domova, Hrvatska je prva u Europskoj uniji. Ako znači najmirniju zemlju u cjelini, Hrvatska je među 25 najmirnijih zemalja svijeta, iza susjeda poput Slovenije i Austrije.

Kriminal na koji posjetitelj zaista može naići

Uličnog kriminala vrlo je malo, a nasilna su kaznena djela rijetka, navodi se u putnim preporukama njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. Ono što se ipak događa jesu krađe. Džepne krađe i drugi sitni kriminal koncentrirani su ondje gdje su gužve, a za Zagreb njemačke preporuke izdvajaju noćne sate, Glavni kolodvor s podzemnim trgovačkim prolazom pokraj njega te autobusni kolodvor. Za zemlju u cjelini britansko Ministarstvo vanjskih poslova kaže jednostavno: džepari djeluju u turističkim područjima. U jeku sezone to znači glavne ulice starih gradskih jezgri, rive i redove za brodove i autobuse.

Jedina prijevara na koju upozoravaju i britanske i njemačke preporuke jest račun. Neki barovi i noćni klubovi, uključujući takozvane klubove za gospodu, turistima su naplaćivali drastično napuhane cijene, prema britanskim preporukama ponekad i tisuće eura, a njemačke preporuke dodaju da se plaćanje katkad zahtijevalo pod prijetnjom nasiljem. Riječ je o rijetkom riziku koji se može izbjeći, a nekoliko navika štiti vas i od toga i od džepara:

• U gužvi, u autobusima i na kolodvorima mobitel i novčanik nosite u prednjem džepu ili zatvorenoj torbi.
• U baru koji ne poznajete pogledajte cjenik prije nego što naručite i platite svaku turu posebno, umjesto da sve plaćate na kraju.
• Odbijte svakoga tko vam na ulici priđe s preporukom za klub ili ponudom besplatnog ulaza.
• Uzmite taksi s taksimetrom ili prijevoz naručite putem aplikacije, a cijenu provjerite prije polaska.
• U parkiranom automobilu ništa ne ostavljajte na vidljivom mjestu, a na plaži ne ostavljajte torbe bez nadzora dok plivate.
• Ako vam nešto ukradu, prijavite to u najbližoj policijskoj postaji ili nazovite 192: vaše osiguranje tražit će policijski zapisnik.

Mine: staro upozorenje stvar je prošlosti

Tri desetljeća crveni znakovi upozorenja u zaleđu bili su dio svakog iskrenog vodiča o Hrvatskoj. To se poglavlje zatvorilo u ožujku 2026., kad se Hrvatska službeno proglasila zemljom bez mina. Prema Europskoj komisiji, nakon rata devedesetih uklonjeno je oko 107.000 mina. Razminiranje je od 1998. stajalo 1,2 milijarde eura, od čega je otprilike četvrtinu platio EU, a od 1996. od mina je u Hrvatskoj stradalo 612 ljudi, od kojih 208 smrtno.

Na područjima nekadašnje bojišnice stari je oprez još uvijek na mjestu. Njemačke i britanske putne preporuke i dalje savjetuju posjetitelje da se ondje drže cesta i putova, a britanske navode dijelove Istočne Slavonije, Brodsko-posavske, Karlovačke i Zadarske županije te udaljena područja oko Plitvičkih jezera. Za planinare to jednostavno znači označene staze. Ako ikad naiđete na staru granatu ili zahrđali predmet koji izgleda kao streljivo, ne dirajte ga, zapamtite mjesto i nazovite 112.

Pravi rizik je cesta

Ako pogledate od čega ljudi u Hrvatskoj zaista stradavaju, promet je daleko važniji od kriminala. Prema preliminarnim podacima Europske komisije za 2025., Hrvatska je zabilježila 67 smrtno stradalih u prometu na milijun stanovnika, naspram prosjeka EU-a od 43. Lošije su bile samo Bugarska sa 71 i Rumunjska sa 68. Konačni podaci slijede u jesen 2026.

Za posjetitelje to znači da vožnju treba planirati jednako pažljivo kao i dane na plaži. Stara obalna cesta, Jadranska magistrala, ima dvije prometne trake i mnogo zavoja, pa na nju ne krećite umorni na kraju dugog dana putovanja. Autocesta A1 brža je i ima odmorišta. Pravila koja vrijedi znati:

• Granica alkohola je 0,5 promila, a za vozače mlađe od 25 godina 0,0.
• Od kraja listopada do kraja ožujka kratka su svjetla obvezna i danju.
• Na moru vrijedi isto načelo: britanske preporuke upozoravaju na visoke kazne za svakoga tko je pio, a upravlja plovilom.
• Naš vodič o vožnji po Hrvatskoj obuhvaća vozačke dozvole, cestarine i ograničenja brzine.

More, vrućina i požari

Ostali rizici na odmoru u Hrvatskoj prirodne su naravi. Na obali vrućina, nagli vjetar i skokovi u vodu koju nitko nije provjerio stvaraju više problema od bilo kojeg lopova, a spasilaca je malo. Naša provjera sigurnosti na plaži u pet minuta obuhvaća službena upozorenja, vjetrove i vrućinu. Kako navode britanske preporuke, šumski su požari česti tijekom vrućih i suhih ljeta. Ako požar izbije u blizini, bez rasprave slijedite upute vatrogasaca i nikad ne palite vatru niti bacajte opuške na otvorenom.

Strani policajci u ljetnoj ophodnji

Detalj koji primijete mnogi posjetitelji: ljeti policajci u stranim odorama zajedno s hrvatskim kolegama obilaze šetnice. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) provodi projekt od 2006., najprije pod nazivom „Sigurna turistička sezona“, a danas kao „Sigurna turistička destinacija“. Od 3. srpnja do 29. kolovoza 2026. u Splitsko-dalmatinskoj županiji, primjerice u Omišu i Trogiru te s pomorskom policijom u Splitu, radio je 31 policajac iz devet zemalja, među kojima su Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Italija, Nizozemska i Francuska. U Hrvatskoj nemaju policijske ovlasti. Zadatak im je prevencija i pomoć posjetiteljima iz matičnih zemalja na njihovu jeziku, a mnogi ih turisti zaustave samo radi fotografije.

Brojevi za hitne slučajeve koje vrijedi spremiti

Spremite ih prije puta. Jedinstveni broj za hitne slučajeve 112 i izravni brojevi hitnih službi besplatno se mogu nazvati s bilo kojeg telefona:

• 112: policija, hitna pomoć, vatrogasci i spašavanje na jednom broju
• 192: policija
• 193: vatrogasci
• 194: hitna pomoć
• 195: traganje i spašavanje na moru
• 1987: pomoć na cesti Hrvatskog autokluba (HAK)

Sigurna za koga? Četiri situacije

• Noćne šetnje: stare jezgre gradova i primorskih mjesta ljeti su živahne do kasno. Budite na oprezu ondje gdje upozoravaju njemačke preporuke za Zagreb: noću na kolodvorima i u pothodnicima.
• Samostalno putovanje: vrijede iste navike kao bilo gdje u Europi. U klubovima ne ispuštajte piće iz vida, a prije duge pješačke ture nekome recite kojim putem idete.
• Putovanje s djecom: brige su vrućina i voda, a ne kriminal. Naš vodič Hrvatska s djecom obuhvaća plaže i praktično planiranje.
• Planinarenje: držite se označenih staza, ponesite dovoljno vode, ljeti krenite rano, a u hitnom slučaju nazovite 112.

Zaključak

Je li Hrvatska najsigurnija zemlja u Europi? Prema odgovorima stanovnika o vlastitom susjedstvu, jest: ni u jednoj zemlji EU-a ljudi 2023. nisu rjeđe navodili kriminal, nasilje ili vandalizam oko svog doma. Na širem Global Peace Indexu Hrvatska je među 25 najmirnijih zemalja svijeta. Za posjetitelja se to svodi na kratak popis: u gužvi pazite na džepove, u nepoznatom baru provjerite cijenu prije narudžbe, vozite kao da je cesta glavni rizik, jer to i jest, i spremite broj 112.